Open AccessUTJECAJ PANDEMIJE COVID-19 NA NAČIN FUNKCIONISANJA PORODICE
Author(s) -
S Pekic,
Almina Šatrović
Publication year - 2021
Publication title -
društvene devijacije
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
ISSN - 2566-3224
DOI - 10.7251/zcmz0121295p
Subject(s) - physics , humanities , art
Ciljevi: Asocijacija socijalnih radnika Kantona Sarajevo je provela istraživanje kojim se nastojalo utvrditi na koji način je pandemija COVID-19 utjecala na funkcionisanje porodice. Metode: Za potrebe istraživanja kreiran je online anketni upitnik koji je ispitivao: ekonomsku stabilnost porodice, funkcionisanje porodice, korištenje interneta, gubitke članova porodice i bliskih osoba, te načine nošenja sa stresnim situacijama. Da bi se dobila potpunija slika obavljen je strukturirani intervju. Anketu je ispunilo 386 ispitanika/ca, a intervju je obavljen sa 24 ispitanika/ce Rezultati: Porodice su se prilično dobro prilagodile datim uslovima, iako je oko 40% ispitanika/ca imalo gubitke članova porodice i bliskih osoba usljed COVID-19, a njih 43,8% navodi da ima lošije prihode u odnosu na period prije pandemije. Gotovo 25% ispitanika/ca nije bilo zadovoljno načinom na koji su se nosili sa izazovima. U odnosu na period prije pandemije 22,5% ispitanika/ca je istaklo da su više koristili tablete za smirenje. Većina ispitanika/ca nije tražila pomoć kako bi se nosila sa novonastalom situacijom, a oni koji su potražili pomoć, to su učinili online i u privatnim savjetovalištima. Rad od kuće i online nastava su značajno utjecali na funkcionisanje porodice. Malo više od 50% ispitanika/ca su svoj posao obavljali online. Zaključci: Pandemija je utjecala na način funkcionisanja porodice. Iako je korištenje interneta u toku pandemije doprinijelo osjećaju povezanosti sa bliskim osobama i omogućilo da se poslovi i nastava realiziraju u određenom obimu, da bi se spriječile negativne posljedice potrebno je kontrolisati vrijeme i sadržaje koji se koriste. Ispitanici ne prepoznaju da im je potrebna pomoć u zaštiti mentalnog zdravlja, a i kada to prepoznaju pokazuju nepovjerenje prema sistemu psiho-socijalne zaštite i pomoć traže na društvenim mrežama i u privatnim savjetovalištima. Potrebno je normalizirati traženje podrške od stručnjaka, razvijati nove i graditi povjerenje građana u postojeće servise psiho-socijalne zaštite.