ISKUSTVA PRIKLJUČENJA MALE POSTTRANZICIJSKE ZEMLJE EKONOMSKOJ INTEGRACIJI: poslovni slučaj Republike Hrvatske

Priključenje male posttranzicijske zemljeekonomskoj integraciji trenutno ne osigurava dobrobiti kakvestanovništvo nove članice priželjkuje. Ekonomska integracijapriključenje nove članice promatra prvenstveno u kontekstuproširenja zajedničkog tržišta i mogućnosti ispunjavanjafinancijskih obaveza nove članice koje punopravno članstvopretpostavlja. Kada mala posttranzicijska zemlja ispuni uvjeteza punoprav no članstvo u ekonomskoj integraciji, često nije nitikadrovski niti stanjem društvene svijesti sposobna iskoristiti i svapripadajuća prava i financijska sredstva. Političke elite malihposttranzicijskih zemalja često vizije osobnih karijera (uustanovama i tijelima ekonomske integracije) postavljaju ispredinteresa svoje zemlje. Zbog toga lobiraju za punopravno članstvoneovisno o kadrovskom i stanju društvene svijesti lokalnogstanovništva. Zbog toga se posljednjih desetljeća često događaloda su nove članice u punopravno članstvo ekonomske integracijepristupale kadrovski i društveno nespremne. Niz godina nakonpristupanja ekonomskoj integraciji nisu u mogućnosti iskoristitisva predviđena prava. Posljedica preuranjenog punopravnogčlanstva zbog novih financijskih obaveza su negativne posljedicepo nacionalnu bruto bilancu. Na temelju objedinjenih nalazaistraživanja relevantnih autora koji su analizirali neželjenaiskustva Portugala i Španjolske u Europskoj uniji i Meksika uNafti provedeno je istraživanje iskustava Republike Hrvatske uperiodu nakon njenog priključenja Europskoj uniji. Sukladnospoznajama toga istraživanja izložene su preporučljive sugestijeza njeno repozicioniranje u Europskoj uniji. Predstavljeni nalaziistraživanja i sugestije korisni su za sve male posttranzicijskezemlje Balkana koje teže članstvu u Europskoj uniji ili nekojdrugoj ekonomskoj integraciji.