Open AccessSposobnost vizuelnog i auditivnog pamćenja kod djece mlađeg školskog uzrasta
Author(s) -
Bojana Mastilo,
Ivana Zečević,
Andrijana Bakoč,
Olivera Kalajdžić,
Slađana Ćalasan,
Bojana Vuković,
Gorica Vuksanović
Publication year - 2016
Publication title -
biomedicinska istraživanja
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
eISSN - 1986-8537
pISSN - 1986-8529
DOI - 10.7251/bii1602141m
Subject(s) - physics , humanities , zoology , philosophy , biology
Uvod. Pamćenje je dio kognitivnog sistema koga čine prijem, obrada, skladištenjei prisjećanje informacija. Cilj istraživanja je utvrđivanje dinamike razvojavizuelnog i auditivnog pamćenja kod djece mlađeg školskog uzrasta, odnosizmeđu sposobnosti pamćenja i pola, kao i povezanost sposobnosti pamćenjai školskog uspjeha.Metode. Istraživanjem je obuhvaćeno 215 učenika II, III i IV razreda osnovneškole, uzrasta 7-11 godina, i to 121 (56,3%) dječak i 94 (43,7%) djevojčice. Izškolske dokumentacije su dobijeni podaci o opštem školskom uspjehu nakraju razreda, kao i uspjehu iz pojedinih nastavnih predmeta (srpski jezik,matematika, likovna kultura i muzička kultura). Za ispitivanje sposobnostipamćenja korišćen je ACADIA test razvojnih sposobnosti – subtestovi V(vizuelno pamćenje) i VIII (auditivno pamćenje).Rezultati. Rezultati pokazuju da ispitanici imaju bolja postignuća na subtestuvizuelno pamćenje u odnosu na auditivno pamćenje. U okviru sposobnostiauditivnog pamćenja je utvrđena statistički značajna razlika u odnosu nauzrast (p < 0,0001), dok u odnosu na pol nije utvrđena statistička značajnost.Korelacije sposobnosti vizuelnog pamćenja sa opštim uspjehom (r = 0,292,p = 0,01) i uspjehom na nastavnim predmetima srpski jezik (r = 0,29, p =0,01), matematika (r = 0,32, p = 0,01) i likovna kultura (r = 0,292, p = 0,01)su statistički značajne, dok je kod auditivnog pamćenja utvrđena statističkiznačajna korelacija jedino s predmetom muzička kultura (r = 0,142, p = 0,05).Zaključak. Učenici mlađeg školskog uzrasta imaju bolja postignuća u vizuelnomu odnosu na auditivno pamćenje, a sposobnost auditivnog pamćenjase statistički značajno povećava sa uzrastom. Odstupanja od uzrasnih normimogu biti posljedica neujednačenog ritma razvoja pojedinih sposobnostikoja se spontano razrješavaju tokom razvoja. Djeca kod koje su detektovanesmetnje u vizuelnom i auditivnom pamćenju treba da budu obuhvaćenadaljom kliničkom procjenom, kao i iznalaženjem odgovarajućih puteva rehabilitacijei tretmana.