Open AccessAsocijacija Diplotaxietum muralis (ass. nova) u korovskoj vegetaciji vinograda rejona Hercegovina
Author(s) -
Zlatan Kovačević
Publication year - 2013
Publication title -
agroznanje
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
eISSN - 2233-0070
pISSN - 1512-6412
DOI - 10.7251/agrsr1304591k
Subject(s) - physics , botany , biology , horticulture
Asocijacija sa edifikatorskom vrstom Diplotaxis muralis (L.) DC. do sada nije opisana u Bosni i Hercegovini. U sintaksonomskom pregledu vegetacije Srbije (Kojić et al., 1998) konstatovana je asocijacija Amarantho (blitoides)-Diplotaxietum muralis Mijatović 1971 svrstana u svezu Eragrostion Tüxen 1950. Asocijacija Diplotaxietum muralis (ass. nova) u vinogradima Bosne i Hercegovine pokazuje regionalnu osobenost uslovljenu klimatskim karakteristikama, te je optimalno razvijena u vinogradarskom rejonu Hercegovina. Asocijacija je svrstana u mediteransku sintaksonomsku jedinicu (Diplotaxion Br.-Bl. 1931 em 1936 iz reda Chenopodietalia mediterranea Br.-Bl. 1931 em 1936) koja se značajno razlikuje od sintaksonomskih jedinica eurosibirske regije (Polygono-Chenopodion Koch 1926 em Sissing. 1946 i Eragrostion Tüxen 1950) prvenstveno po učešću termofilnih vrsta. Sastojine asocijacije Diplotaxietum muralis (ass. nova) izgrađuje 38 vrsta. Od ukupnog florističkog sastava asocijacije 68,42 % vrsta su karakteristične za asocijaciju i više sintaksonomske jedinice, što govori da je asocijacija tipično izražena i optimalno razvijena u vinogradima rejona Hercegovina. Potpuni karakteristični skup asocijacije izgrađuju četiri vrste: Diplotaxis muralis (L.) DC., Convolvulus arvensis L., Chenopodium album L. i Setaria glauca (L.) Beauv. Analizom biološkog spektra asocijacije može se konstatovati izrazito terofitski karakter. Sastojine asocijacije Diplotaxietum muralis (ass. nova) su potpuno razvijene na cijeloj površini vinograda u ljetnjem i jesenjem aspektu. Areal spektar asocijacije u kojem učestvuje sedam grupa flornih elemenata se značajno razlikuje od konstatovanih asocijacija reda Chenopodietalia albi Tüxen, Lohm. et Prsg. 1950. Gradijentna analiza pokazuje najveću zavisnost florističkog sastava u odnosu na hemijsku reakciju podloge, nešto manju u odnosu na sadržaj azota u zemljištu i svjetlost, dok je najmanja zavisnost u odnosu na vlažnost zemljišta i temperaturu. Numeričkom klasifikacijom mogu se izdvojiti dvije grupe sastojina što preciznije potvrđuju rezultati ordinacije vršene korespondentnom analizom.