Open Access
Historiografija i historijski izvori o genocidu u Srebrenici
Author(s) -
Merisa Karović Babić
Publication year - 2020
Language(s) - Bosnian
Resource type - Conference proceedings
DOI - 10.5644/pi2020.186.15
Subject(s) - humanities , physics , philosophy
U prva dva poglavlja ovoga rada autorica je hronološkim slijedom pratila bitne događaje u Srebrenici 1992‒1995. godine i interpretirala njihovu obrađenost u historiografiji i objavljenim historijskim izvorima. Posebnu pažnju posvetila je analizi burnih i vrlo dinamičnih zbivanja u enklavi tokom 1992. i 1993. godine, proglašenju Srebrenice sigurnom zonom Ujedinjenih nacija, analizi objavljenih dokumenata iz 1994. i 1995. godine u kojima je jasno izrečena namjera srpskih snaga za zauzimanjem Srebrenice, te naposljetku padu enklave i masovnim egzekucijama koje su potom uslijedile. U druga dva poglavlja autorica je primijenila nešto drugačiji pristup: klasifikovala je historiografiju i historijske izvore objavljene neposredno nakon pada enklave do izricanja prve presude za genocid u Srebrenici (1995‒2001) i nakon izricanja spomenute presude (2001‒2017). Dostupnost dokumenata korištenih u procesima pred Međunarodnim krivičnim tribunalom za bivšu Jugoslaviju (ICTY), uz izricanje spomenute presude u predmetu Radislav Krstić, kao i drugih presuda za zločine protiv čovječnosti i međunarodnog prava počinjene u Srebrenici, bez imalo sumnje imali su značajan utjecaj na historiografiju. Kroz prezentaciju posljednja dva poglavlja, u radu će biti prezentirane sličnosti i različitosti u interpretaciji određenih tema koje se tiču historiografije o Srebrenici 1992‒1995. godine u odnosu na period prije i poslije izricanja presude za genocid. U tom pogledu posebno će biti govora o interpretacijama krivnje i odgovornosti za pad Srebrenice, formiranja i rada komisija za “zločine u i oko Srebrenice”, priznanja zločina od strane Vlade RS-a, a potom negiranja, balansiranja i relativizacije zločina. U završnom dijelu rada autorica će se baviti analizom objavljenih historijskih izvora i spiskova koji se odnose na broj i identitet žrtava, kao i analizom knjiga nastalih na osnovu metoda usmene historije, u kojima su interpretirane ispovijesti žena i majki Srebrenice, o ubijenim muškim članovima porodica i potrazi za njihovim posmrtnim ostacima.