Trend and Factors of Non-Marital Births in Croatia 1998–2012

Povećanje udjela izvanbračnih rođenja tijekom posljednjih četrdeset godina istraživači su najčešće pripisivali promjenama vrijednosti koje zastupaju osobe višeg obrazovanja i imovinskog stanja u zemljama Zapadne Europe, nazvavši taj fenomen sastavnim dijelom druge demografske tranzicije. Te promjene vrijednosti uključuju usmjerenost na vlastitu osobu, emancipiranost žena, težnju za osobnom slobodom i neprihvaćanje tradicionalnih rodnih uloga. No, u suprotnosti s rezultatima istraživanja u Zapadnoj Europi, izvanbračna rođenja svojstvena su niže obrazovanim i ekonomski slabijim skupinama u postsocijalističkim zemljama Istočne Europe. Ta se pojava pokušava objasniti malom koristi koju ima ulazak u brak za najsiromašnije pojedince, a koja se dodatno smanjuje zbog promjene društvenih normi i pod mogućim utjecajem liberalnih vrijednosti i stavova nakon raspada socijalističkog sustava. U ovom istraživanju analizirali su se socioekonomski i sociodemografski čimbenici koji mogu utjecati na vjerojatnost rađanja izvan braka, na podatcima o svim rođenjima u Republici Hrvatskoj od 1998. do 2012. godine. Među te čimbenike pripadaju starost, radna aktivnost, razina obrazovanja i etnička pripadnost obaju roditelja, kao i regija rođenja. Logističkom regresijom za skupine rođenih prema redu rođenja utvrđena je veća šansa da djeca kojima su roditelji mladi, majke nezaposlene i uzdržavane, očevi slabije obrazovani, pripadnici nacionalnih manjina, kao i djeca u Gradu Zagrebu budu rođena izvan braka, slično kao i u zemljama Istočne Europe. Trend povećanja udjela izvanbračnih rođenja ne može se objasniti promjenom udjela spomenutih kategorija u ukupnom broju rođenih pa je vjerojatno da je lošija ekonomska situacija i promjena tradicionalnih vrijednosti povećala vjerojatnost rađanja izvan braka za sve socioekonomske skupine.Researchers have usually attributed the increasing share of non-marital births during the last forty years to changes in values of people with a better education and financial situation in the countries of Western Europe, naming this phenomenon the second demographic transition. These changes in values are focused on personal matters, the emancipation of women, personal freedom and rejection of traditional gender roles. However, in contrast to the results from Western Europe, non-marital births are more characteristic for the lower educated and economically weaker groups in the post-socialist countries of Eastern Europe. A suggested explanation for this phenomenon is the reduced benefit from entering into marriage for the poorest individuals, further reduced by changing social norms and the possible influence of liberal values and attitudes after the collapse of the socialist system. In this study, the socio-economic and socio-demographic factors that might have an effect on the probability of having a non-marital birth are analyzed, using the data on all births in the Republic of Croatia for the years 1998–2012. These factors include age, activity status, level of education and the ethnicity of both parents, as well as the region of birth. Logistic regression for the group of births by birth order found that the births to young, unemployed and dependent mothers, less educated fathers and those coming from national minorities, as well as the births in the City of Zagreb, are more likely to be non-marital births, similarly to the situation in the countries of Eastern Europe. The increasing share of non-marital births cannot be explained by changes in the share of the aforementioned categories in the total number of births, and it is probable that the deteriorating economic situation and changes in traditional values have increased the probability of having a non-marital birth for all socio-economic groups