In the Old Society – Some Socio-Demographic Aspects of Aging in Croatia

Temeljna pitanja na koja je ova sociodemografska analizausmjerena jesu: kakva je struktura starije dobne skupine65+ prema spolu, stupnju obrazovanja, informatičkojpismenosti, bračnom statusu i vrsti zajednice u kojoj žive,kao i prema tipu kućanstva i statusu u obitelji te premaglavnim izvorima sredstava za život. Analizira se i strukturastanovništva od 65+ s poteškoćama u obavljanjusvakodnevnih aktivnosti prema potrebi za pomoći drugeosobe i uzimanju pomoći druge osobe, potom prema uzrokupoteškoća te prema fizičkoj pokretljivosti. U teorijskom dijelurada propituju se i neki sociološki aspekti te prikazujunajvažnije teorije starenja u recentnijoj sociološkoj literaturi,pojmovi kojih se djelomično rabe i u interpretaciji podatakadobivenih demografskom analizom. Budući da su glavniizvor podataka popisi stanovništva, primijenit će se metodademografske statistike, uz komparativnu analizu sukcesivnihpopisa praćenih obilježja u označenom razdoblju.Analizirani podaci pokazuju kako je starenje stanovništvapostalo u Hrvatskoj dominantan demografski, socijalni, ali iekonomski problem, a između 1961. i 2011. koeficijentmladosti smanjen je sa 27,2 na 15,2, dok je koeficijentstarosti povećan sa 7,4 na 17,7, odnosno udio starih više senego udvostručio.The fundamental questions that this socio-demographicanalysis focuses on are: what is the structure of the older agegroup 65+ by gender, level of education, computer literacy,marital status and the type of community they live in, byhousehold type and family status, and by the main sourcesof livelihood. Also analyzed is the structure of the populationaged 65+ with difficulties in performing everyday activitiesaccording to their need for assistance and using the help ofanother person, then by the cause of those difficulties and bytheir physical mobility. In the theoretical part of the paper,the author questions some sociological aspects and presentsthe most important theories of aging in recent sociologicalliterature, whose terms are partially used through theinterpretation of data obtained by demographic analysis.Since the main sources of data are censuses, used in thisanalysis is the method of demographic statistics withcomparative analysis of successive censuses of monitoredelements in a defined period. The analyzed data indicatethat the aging of the population in Croatia has become thedominant demographic, social, and also economic problem,while between 1961 and 2011 the youth ratio was reducedfrom 27.2 to 15.2, and the coefficient of age increased from7.4 to 17.7, i.e. the share of elderly persons was more thandoubled