POLJOPRIVREDNA POLITIKA U RADOVIMA HRVATSKIH AUTORA 20. STOLJEĆA

Očekivani ulazak Hrvatske u Europsku uniju iznova aktualizira spremnost naših poljoprivrednih proizvođača na tržnu utakmicu koja ih uskoro očekuje. U tome se propitkuju ciljevi i popratne mjere dosadašnje poljoprivredne politike, ali i njezin razvoj u smjeru brige o cjelokupnom ruralnom prostoru u suglasju s evolucijom Zajedničke poljoprivredne politike EU-a. Dosadašnje društveno- ekonomske promjene nisu značajnije promijenile glavne ciljeve poljoprivredne politike (osiguranje dovoljno hrane za potrošače po razumnim cijenama te ravnopravan životni standard poljoprivrednika), nego su se samo mijenjali instrumenti i mjere država s obzirom na ekonomske uvjete i političke okolnosti. U Hrvatskoj stručnoj literaturi položaj poljoprivrednika i život u seoskim sredinama podrobnije se istražuje od sredine 19. stoljeća. Rezultati mnogih istraživanja, a posebno izrečene preporuke, aktualni su i danas. Već zarana se u mnogim radovima upozorava na razloge različitoga položaja poljoprivrednika u pojedinim državama, a u radovima potkraj 20. stoljeća ističe se nemogućnost preslikavanja pojedinih rješenja iz EU-a na hrvatske prilike.The expected Croatian accession to the European Union has once again updated the readiness of our agricultural producers to a market that soon awaits them. Current goals and results of agricultural policy measures are thus being reexamined, but also the policy’s development concerning the harmonization of entire rural areas with the Common Agricultural Policy of the EU. The current socio-economic changes haven\u27t significantly altered the main objectives of agricultural policy (providing enough food for consumers at reasonable prices, and an equal standard of living for farmers), but they have just changed the instruments and measures of the states with regard to the economic conditions and political circumstances. In Croatian literature, the farmers’ position and life in rural areas have been significantly researched since the mid-nineteenth century. Results of many studies and in particular the given recommendations can still apply. Already in the early years, in many papers, the reasons for different positions of farmers of individual countries were indicated, while papers of the late 20th century emphasize the impossibility of mapping individual solutions from the EU to the Croatian situation