"OVO SU NAŠA ČETIRI ZIDA": SLOGANI ZAGREBAČKIH POVORKI PONOSA KAO TAKTIKA PRISVAJANJA PROSTORA

Prostorno smještanje znakova, diskursa i ljudskih radnji nije samo ključno za njihovo razumijevanje nego upućuje i na društveno pozicioniranje i odnose moći u društvenoj areni. U ovome se radu usredotočujemo na semiotičke prakse koje su sociokulturno neovlaštene, koje krše očekivanja i konvencije, koje su transgresivne. Slijedeći određenje prisvajanja koje je dala Shugart, analiziramo načine prisvajanja urbanoga prostora do kojeg dolazi u vrijeme zagrebačkih povorki ponosa. Usredotočujemo se na slogane i promatramo ih kao bottom-up taktike kojima se koristi marginalizirana skupina kako bi oduzela moć i prestiž dominantnim skupinama i tako prilagodila gradsko središte svojim potrebama i ciljevima. Ona pritom rabi prostor kao semiotički resurs za simboličko i stvarno prisvajanje, kako bi prenijela politička značenja i borila se za svoja prava. Pisani diskurs slogana u interakciji je s vizualnim semiotičkim načinom, koji također uzimamo u obzir. Analiziramo ih kombinirajući kritičku analizu diskursa i semiotičku analizu prostora i krajolika.Spatial placement of signs, discourses, and human actions is not only crucial for their understanding but also indicative of the social positioning and relationships of power in the social arena. In this paper, we focus on semiotic practices that are socioculturally unauthorized, that violate expectations and conventions, that are transgressive. Following Shugart\u27s definition of appropriation, we analyse the means of the appropriation of urban space taking place during Gay Pride parades in Zagreb. We focus on slogans and approach them as bottom-up tactics used by a marginalized group to wrench power and prestige away from dominant groups, adjusting the city centre to its own needs and purposes. Here, space is used as a semiotic resource for symbolic and real appropriation, employed to communicate political meanings and to struggle for the group\u27s own rights. The written discourse of slogans interacts with the visual semiotic mode that we also take into consideration. We analyse them combining critical discourse analysis and the semiotic analysis of space and landscapes