z-logo
open-access-imgOpen Access
Prilog poznavanju entomofaune šuma Bosne i Hercegovine
Author(s) -
Emil Georgijević,
Dragutin Luteršek,
Dragiša Gavrilović,
Mubera Jarebica
Publication year - 1976
Publication title -
radovi šumarskog fakulteta univerziteta u sarajevu
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
eISSN - 2490-3183
pISSN - 1512-5769
DOI - 10.54652/rsf.1976.v1.i10.268
Subject(s) - physics , humanities , art
UDK 595.7(497.6) U ovom radu izneseni su rezultati istraživanja insekatske faune šuma Bosne i Hercegovine. Kako je insekatska fauna ove Republike tek delimično ispitana, ovakva Istraživanja interesantna su kako sa faunističkog, tako i s gledišta Šumarskih nauka, radi kompletnljeg saznanja o sastavu zoocenoza naših šumskih biocenoza. No, s gledišta zaštite šuma ova su istraživanja od posebnog interesa imajući u vidu pretežno probleme zaštite šuma, te i sam rad nosi njen pečat. S tog gledišta rezultati ovakvih istraživanja mogli bi osvetliti neke od problema uzroka poremećaje biocenotičkih kompleksa u odredjenim našim gospodarskim šumama, jer su istraživanjima obuhvaćena, uz gospodarske i naše autohtone šume prašumskog karaktera. Na taj način su nam bile omogućene komparacije na osnovu uporednih Istraživanja u gospodarskim i u šumama prašumskog karaktera. Naša terenska ispitivanja obuhvatila su sva tri glavna zonalno rasporedjena klimatska područja u Bosni i Hercegovini: nizijsko područje Bosanske Posavine, montano područje s visokoplaninskim regionom i, južno od ovoga, mediteransko područje Hercegovine. Toko smo obuhvatili i sva tri faunska područja Republike: panonsko-nizijsko, područje Dinarida i mediteransko područje. Uporedna Istraživanja dovela su do izvesnlh saznanja, kao na pr. da su pojedine grupe mesofaune u gornjem sloju šumskog tla ujednačenije zastupljene u prašumskim asocijacijama nego u gospodarskim šumama sličnog sastava. Grupe Myrtapoda i Arachnoidea jače su zastupljene u šumskim tlima prašuma, gde čine i jače populacije. Grupe Coleoptero, Diptera i Nematodo po broju organizama čine jače populacije u gospodarskim šumama nego u šumama prašumskog karaktera, dok se ostale grupe, uglavnom, javljaju jačim populacijama u prašumi. Inače, sastav i odnosi u pedofauni podležu manjim kolebanjima zavisnim, uglavnom, od klimatskih, odnosno od mikroklimatskih uslova, prvenstveno od vlažnosti. Površinska insekatska fauna pomoću lovnih posuda, hvatana je u asocijacijama bukve (Perućica, Dobri Do, Igman i Rodava), jele (Perućica, Igman i Rodova) i smrče (Perućica i Igman). Konstatovano je za familiju Carabidae da zemljišni i geološki supstrat u asocijacijama bukve ne igra značajniju ulogu, I ova je familija prisutna svugde u velikom procentu. Prašumske asocijacije karakterišu se brojnije zastupljenim vrstama iz pojedinih familija. Tako je u Perućici i u Dobrom Dolu nadjeno 62, odnosno 31 vrsta, a na Igmanu i u Radavi 24, odnosno 22 vrste Carabidae. Predstavnici familije Staphylinldae u najvećem procentu se javljaju u bukovim šumama u Radovi (Actdofilne bukove šume no silikatnoj podlozi), a u asocijaciji jele u prašumi Perućici, ova je familija, takodje, jače zastupljena. Familija Carabidae je posebno istraživana na svim objektima: od 100 ustanovljenih vrsta iz ove familije nadjeno je u prašumskim asocijacijama od 17,0 do 57,0%, dok se ustanovljeni procenat u gospodarskim šumama kretao od 23,0 do 25,0%.Najbogatija je ovom faunom prašuma Perućica 57 vrsta. Veliki broj vrsta iz te familije ustanovljen je i u prašumskom rezervatu Janj. Analizom ostale faune ustanovljeno je, takodje, veće bogatstvo vrsta iz pojedinih familija u prašumskim asocijacijama od onihu gospodarskim šumama. Insekatska fauna krošanja je po vrstama i po broju individua više ili manje varirala, a općenito su insekti iz familije Curculianidae dominirali. U tome se posebno isticao objekat Igman. Asocijacije u kojima preovladava bukva, po broju vrsta iz familija Chrisomelidae, Curculionidae i Eloteridae zaostaju za asocijacijama u kojima dominiraju četinari. Uporedjenjem prašumske bukove asocijacije sa onom iz gospodarske šume nadjeno je do je broj vrsta u krošnjama u prašumi skoro četiri puta veći. U asocijacijama Abieta-Fagetum s većim udjelom četinara ove se razlike ne ispoljavaju. U sistematskom pregledu entomofaune su, osim faunističkih podataka, za izveston broj vrste koje imaju privredni značaj dati biološki kao i neki ekološki podaci. Do sada je na osnovu ovih naših istraživanja u šumama Bosne i Hercegovine odredjeno 1337 vrsta insekata iz 142 familije iz 16 insekatskih redova.

The content you want is available to Zendy users.

Already have an account? Click here to sign in.
Having issues? You can contact us here