
Prilog poznavanju entomofaune šuma Bosne i Hercegovine
Author(s) -
Emil Georgijević,
Dragutin Luteršek,
Dragiša Gavrilović,
Mubera Jarebica
Publication year - 1976
Publication title -
radovi šumarskog fakulteta univerziteta u sarajevu
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
eISSN - 2490-3183
pISSN - 1512-5769
DOI - 10.54652/rsf.1976.v1.i10.268
Subject(s) - physics , humanities , art
UDK 595.7(497.6)
U ovom radu izneseni su rezultati istraživanja insekatske faune šuma Bosne i Hercegovine. Kako je insekatska fauna ove Republike tek delimično ispitana, ovakva Istraživanja interesantna su kako sa faunističkog, tako i s gledišta Šumarskih nauka, radi kompletnljeg saznanja o sastavu zoocenoza naših šumskih biocenoza.
No, s gledišta zaštite šuma ova su istraživanja od posebnog interesa imajući u vidu pretežno probleme zaštite šuma, te i sam rad nosi njen pečat.
S tog gledišta rezultati ovakvih istraživanja mogli bi osvetliti neke od problema uzroka poremećaje biocenotičkih kompleksa u odredjenim našim gospodarskim šumama, jer su istraživanjima obuhvaćena, uz gospodarske i naše autohtone šume prašumskog karaktera. Na taj način su nam bile omogućene komparacije na osnovu uporednih Istraživanja u gospodarskim i u šumama prašumskog karaktera.
Naša terenska ispitivanja obuhvatila su sva tri glavna zonalno rasporedjena klimatska područja u Bosni i Hercegovini: nizijsko područje Bosanske Posavine, montano područje s visokoplaninskim regionom i, južno od ovoga, mediteransko područje Hercegovine. Toko smo obuhvatili i sva tri faunska područja Republike: panonsko-nizijsko, područje Dinarida i mediteransko područje.
Uporedna Istraživanja dovela su do izvesnlh saznanja, kao na pr. da su pojedine grupe mesofaune u gornjem sloju šumskog tla ujednačenije zastupljene u prašumskim asocijacijama nego u gospodarskim šumama sličnog sastava. Grupe Myrtapoda i Arachnoidea jače su zastupljene u šumskim tlima prašuma, gde čine i jače populacije. Grupe Coleoptero, Diptera i Nematodo po broju organizama čine jače populacije u gospodarskim šumama nego u šumama prašumskog karaktera, dok se ostale grupe, uglavnom, javljaju jačim populacijama u prašumi. Inače, sastav i odnosi u pedofauni podležu manjim kolebanjima zavisnim, uglavnom, od klimatskih, odnosno od mikroklimatskih uslova, prvenstveno od vlažnosti.
Površinska insekatska fauna pomoću lovnih posuda, hvatana je u asocijacijama bukve (Perućica, Dobri Do, Igman i Rodava), jele (Perućica, Igman i Rodova) i smrče (Perućica i Igman). Konstatovano je za familiju Carabidae da zemljišni i geološki supstrat u asocijacijama bukve ne igra značajniju ulogu, I ova je familija prisutna svugde u velikom procentu.
Prašumske asocijacije karakterišu se brojnije zastupljenim vrstama iz pojedinih familija. Tako je u Perućici i u Dobrom Dolu nadjeno 62, odnosno 31 vrsta, a na Igmanu i u Radavi 24, odnosno 22 vrste Carabidae. Predstavnici familije Staphylinldae u najvećem procentu se javljaju u bukovim šumama u Radovi (Actdofilne bukove šume no silikatnoj podlozi), a u asocijaciji jele u prašumi Perućici, ova je familija, takodje, jače zastupljena.
Familija Carabidae je posebno istraživana na svim objektima: od 100 ustanovljenih vrsta iz ove familije nadjeno je u prašumskim asocijacijama od 17,0 do 57,0%, dok se ustanovljeni procenat u gospodarskim šumama kretao od 23,0 do 25,0%.Najbogatija je ovom faunom prašuma Perućica 57 vrsta. Veliki broj vrsta iz te familije ustanovljen je i u prašumskom rezervatu Janj. Analizom ostale faune ustanovljeno je, takodje, veće bogatstvo vrsta iz pojedinih familija u prašumskim asocijacijama od onihu gospodarskim šumama.
Insekatska fauna krošanja je po vrstama i po broju individua više ili manje varirala, a općenito su insekti iz familije Curculianidae dominirali. U tome se posebno isticao objekat Igman.
Asocijacije u kojima preovladava bukva, po broju vrsta iz familija Chrisomelidae, Curculionidae i Eloteridae zaostaju za asocijacijama u kojima dominiraju četinari. Uporedjenjem prašumske bukove asocijacije sa onom iz gospodarske šume nadjeno je do je broj vrsta u krošnjama u prašumi skoro četiri puta veći. U asocijacijama Abieta-Fagetum s većim udjelom četinara ove se razlike ne ispoljavaju.
U sistematskom pregledu entomofaune su, osim faunističkih podataka, za izveston broj vrste koje imaju privredni značaj dati biološki kao i neki ekološki podaci. Do sada je na osnovu ovih naših istraživanja u šumama Bosne i Hercegovine odredjeno 1337 vrsta insekata iz 142 familije iz 16 insekatskih redova.