HADIS KAO JEDAN OD IZVORA ARAPSKOG JEZIKA

Iako je Muhammed, s.a.v.s., najrječitiji Arap, prve generacije autoriteta arapskoga jezika su se, pri sakupljanju materijala koji bi bio osnova za normiranje ili potvrđivanje gramatike i leksike arapskoga jezika, ograničili na Kur'an i predislamsku poeziju kao osnov i izvor tog normiranja. Prve generacije arapskih lingvista nisu koristile hadis kao standard arapskoga jezika, iako jedan dio hadiskih zbirki spada u period koji se smatra prihvatljivim za korištenje jezičkog materijala za normiranje arapskoga jezika. Međutim, nakon istraživanja ustanovit će se da prve generacije nisu odbacivale hadis kao izvor, nego su Poslanikove, s.a.v.s., hadise koristili pod širim pojmom „arapskih književnih tekstova“. Oko pitanja prihvatljivosti hadisa kao izvora arapskoga jezika postoje tri različita stava koja smo podrobno iznijeli u radu. Akademija za arapski jezik u Kairu je nakon istraživanja donijela kriterije za prihvatanje hadisa kao standarda arapskoga jezik. Kriterije smo naveli na kraju ovoga rada.