ROTACIJA REVIZIJSKIH DRUŠTAVA

Problematika izbora revizora, tj. revizijskih društava aktualno je i otvoreno pitanje, kako s aspekta regulacije revizijske profesije tako i sa znanstvenog aspekta. Osnovno pitanje koje se pritom nameće je kakav učinak dužina trajanja revizijskog angažmana ima na kvalitetu provedene revizije. U većini slučajeva stvaraju se dobri odnosi između revizora i menadžmenta, zbog čega društva ne mijenjaju često svoje revizore. S jedne strane, takav dugoročni angažman može pridonijeti kvaliteti obavljene revizije jer su revizori u mogućnosti bolje upoznati i razumjeti poslovanje te financijske aspekte poslovanja društva. S druge strane, dužina trajanja revizijskog angažmana može biti povezana i s ugrožavanjem neovisnosti revizora te je zbog toga uvedena obveza rotacije revizora, a uskoro će primjenom Uredbe (EU) 537/2014 biti uvedena i obveza rotacije revizijskih društava. Cilj ovog istraživanja je analizirati koliko je prosječno trajanje revizijskog angažmana u Republici Hrvatskoj te utvrditi je li rotacija revizijskih društava povezana s vrstom revizijskog mišljenja, vrstom revizijskog društva te financijskim rezultatima poslovanja društva. Istraživanje je provedeno na uzorku od 114 listanih društava u razdoblju od 2009. do 2014. godine. Dobiveni rezultati ukazuju da su rotacije revizijskih društava u Hrvatskoj još uvijek rijetke, odnosno da su listana društva sklonija razvijanju dugoročnih odnosa s revizijskim društvom. Nadalje, rezultati su pokazali da postoji razlika u rotaciji revizijskih društava, s obzirom na vrstu revizijskog mišljenja, a ne postoji, s obzirom na vrstu revizijskog društva, kao ni veza rotacije s financijskim rezultatima poslovanja revidiranog društva. Rezultati istraživanja mogli bi biti zanimljivi znanstvenicima, revizorima, revizijskim udruženjima, obveznicima revizije, regulatorima, kao i drugim zainteresiranim dionicima.