Hitna stanja u neurologiji

Hitna su stanja po život opasna stanja koja zahtijevaju točnu i brzu intervenciju. Neprimjereno zbrinjavanje hitnog pacijenta može ostaviti trajne posljedice na njegovo zdravlje. Veliki se dio pacijenata u veterinarskoj maloj praksi prezentira s različitim poremećajima neurološkog sustava što zbog složenosti dijagnostike i liječenja predstavlja veliki izazov za veterinare. Neurološki simptomi mogu biti posljedica primarne bolesti središnjeg ili perifernog živčanog sustava ili se mogu kod različitih sistemskih poremećaja javiti i sekundarno. Trijaža je postupak pomoću kojeg razvrstavamo stabilne od nestabilnih pacijenata, a daje i uvid u to koliko je njihovo zbrinjavanje hitno. Glavni cilj stabilizacije hitnih pacijenata je osigurati dostatnu količinu kisika mozgu, srcu i ostalim vitalnim organima. Detaljan se neurološki pregled pacijenata koji pokazuju neurološke simptome provodi nakon stabilizacije. Cilj neurološkog pregleda je ustanoviti je li poremećaj neurološkog karaktera, odrediti lokalizaciju lezije i njezinu etiologiju te težinu stanja u kojemu se pacijent nalazi. Neurološki pregled obuhvaća: procjenu mentalnog statusa i ponašanja, procjenu stava i položaja tijela u prostoru, prisutnost abnormalnih pokreta, promatranje hoda, testiranje reakcija održavanja stava i položaja u prostoru, pregled kranijalnih živaca i spinalnih refleksa, palpaciju tijela i testiranje percepcije bola. U većini slučajeva možemo odrediti mjesto lezije što je u konačnici bitno za sastavljanje liste diferencijalnih dijagnoza i daljnjih dijagnostičkih i terapijskih planova. Prognoza pojedinih hitnih stanja u veterinarskoj neurologiji velikim dijelom ovisi i o lokalizaciji i etiologiji lezija.