Nezaposlenost u Hrvatskoj i determinante potražnje za radom

Makroekonomska i strukturna neusklađenost što se očituje u proračunskim dugovima i deficitu, podfinanciranim programima mirovinskoga i socijalnog osiguranja, državnim subvencijama neefikasnim poduzećima i suviše kontroliranim, reguliranim tržištima proizvoda i tržišta rada, osnovni su uzročnici signifikantnog rasta nezaposlenosti u razvijenim zemljama OECD-a. U tranzicijskim je zemljama prilikom prijelaza na tržišno gospodarstvo došlo do značajne realokacije ponude rada i radnika iz posrnuloga javnog sektora u rizični i neafirimirani privatni sektor. Tako je došlo do značajnog “gašenja” velikog broja radnih mjesta u javnom sektoru upravo zbog loše provedene privatizacije i bezuspješnog pokušaja realokacije tih novih nezaposlenika u privatni sektor, a, što nije bilo moguće. Faktori koji određuju potražnju za radom u Hrvatskoj, a time i nezaposlenost, jesu inflacija, odnos kapitala i rada te tečaj valute. Tehnologija i ulaganje u opremu te izvoz do danas (a i danas) nisu imali značajniji utjecaj na potražnju za radom, što je posljedica neotkrivanja i primjene novih tehnologija u proizvodnom procesu te zanemarivanja znanosti tijekom godina od 1960. do 1998. U takvim se okolnostima izvozna orijentacija nije mogla ostvariti bez specijalizacije u određenom segmentu proizvodnje.Macroeconomic and structural imbalances visible in budget deficits and debt, underfinanced pension and social security programmes, state subsidies to inefficient enterprises, along with the overcontrolled and overregulated markets of goods, services and labour, are the primary sources of the significant rise in unemployment in the OECD countries. During the transition from a planned to a market economy, countries in transition registered significant job reallocation from the state sector to the poorly established and risky private sector. This caused a consistent loss of jobs in the state sector as a consequence of the “bad” privatisation process and the unsuccessful attempt to transfer newly unemployed persons to the private sector. Labour demand factors that have mostly influenced unemployment in Croatia are inflation, capital-labour relations and exchange rates. Technology and investments in equipment and exports have not had a significant influence on the demand for labour in Croatia as a consequence of low efforts in R&D activities during the period from 1960 to 1998