Susjedstvo i socijalna integracija: utjecaj lokalnih društvenih odnosa na percepciju socijalne kohezije u susjedstvu na primjeru Hrvatske

Iako naizgled paradoksalno, čini se da je danas u vremenu kada su globalizacijski procesi zapadne civilizacije na svom vrhuncu za mnoge ljude još uvijek ideja sigurnosti, bliskosti i pripadanja (po)ostala je itekako važna. Brojne recentna istraživanja u društvenim znanostima govore o važnosti susjedstva na različitim razinama, a ta se važnost očituje prvenstveno u pozitivnom utjecaju koji proizvodi zadovoljstvo susjedstvom u kojem se živi. Izučavanje karakteristika susjedstva danas je itekako relevantno i u tom smislu našim istraživanjem želi se pridonijeti boljem razumijevanju tog složenog fenomena i u kontekstu hrvatskog društva. Cilj ovoga istraživanja je dobiti osnovni uvid u predodžbu o razini socijalne integracije u susjedstvu, te utvrditi u kojoj mjeri u hrvatskom društvu na percepciju socijalne kohezije u susjedstvu utječe osobno iskustvo socijalne interakcije s osobama s kojima se dijeli širi životni prostor. Rezultati istraživanja pokazali su da se tek manji broj ispitanika može pohvaliti da živi u skladnom susjedstvu, skladnom u smislu postignutog stupnja socijalne integracije, dok najveći broj njih nalazi neke elemente koji upućuju na manjkavosti ili potpuno odsustvo socijalne integracije u njihovom susjedstvu.Although seemingly paradoxical, it seems that today, in the time when globalization processes of Western civilisation are at their prime, for many people the ideas of security, closeness and belonging remained increasingly important. Numerous recent research studies in social sciences speak of the importance of neighbourhood at different levels, and this importance is primarily manifested in the positive influence produced by the satisfaction with the neighbourhood that one lives in. Study of neighbourhood characteristics is very relevant today and in that sense, our research aims to contribute to a better understanding of this complex phenomenon in the context of Croatian society as well. The aim of this research is to gain a basic insight into the perception of the level of social integration in the neighbourhood, and to determine to which extent personal experience of social interaction with those that one shares one’s living space with influences the perception of social cohesion in Croatian society. The results of the research have shown that only a smaller number of respondents can brag about living in a harmonious neighbourhood, at which harmonious refers to the achieved level of social integration, while most of them find some elements that point to inadequacies or a complete absence of social integration in their neighbourhood