Od dekonstrukcije do rekonstrukcije traumatizirane zajednice: primjer Vukovara

U radu je prikazana serija istraživanja procesa socijalne rekonstrukcije, provedenih u razdoblju od 2000. do 2004. godine u Vukovaru. Okosnicu čini 5 temeljnih studija: (1) anketno istraživanje stavova građana, Hrvata i Srba, provedeno 2000. i ponovljeno 2002. godine o uzajamnim odnosima prije, za vrijeme i nakon rata, te mogućnostima obnove socijalnih odnosa i pomirenja, (2) istraživanje stavova prema školovanju i međuetničkim odnosima 2001. godine u kojima su sudjelovali učenici, njihovi roditelji i nastavnici osnovnih i srednjih škola, (3) etnografsko istraživanje procesa socijalne rekonstrukcije zajednice u razdoblju od 2000.-2003., (4) kvalitativno istraživanje socijalnopsiholoških posljedica rata i posljedica na međuetničke odnose 2000. godine, te (5) istraživanje o raspadu dugogodišnjih prijateljstava među pripadnicima suprotstavljenih etničkih grupa. U istraživanjima je izravno sudjelovalo oko 2 300 sudionika, a etnografska je studija omogućila širu i dublju analizu procesa socijalne rekonstrukcije, koja prelazi okvire izravno ispitanog uzorka. Rezultati pokazuju spori oporavak zajednice višestruko traumatizirane ratnim događajima, pri čemu su ostale duboke, dugoročne i u mnogim aspektima vjerojatno trajne posljedice na međuetničke odnose u nekad visoko homogenoj i funkcionalnoj multietničkoj zajednici. Predložen je model prema kojem se socijalni oporavak zajednice treba događati istodobno na 4 razine: individualno-psihološkoj, razini zajednici, društvenoj razini i strukturalnoj razini.The paper presents a series of research studies of the process of social reconstruction conducted in the period from 2000 to 2004 in Vukovar. The framework consists of five basic studies: (1) survey of the opinions of citizens, Croats and Serbs, conducted in 2000 and repeated in 2002, about mutual relations before, during and after the war, and the possibilities of reconstruction of social relations and reconciliation, (2) research of attitudes towards education and interethnic relations from 2001, in which the participants were primary and secondary school students, their parents and teachers, (3) ethnographic research of the process of social reconstruction of the community in the period from 2000-2003, (4) qualitative research of socio-psychological consequences of the war and consequences for interethnic relations from 2000, and (5) the research on the breakdown of long-standing friendships between members of opposed ethnical groups. Approximately 2,300 participants directly participated in the research studies, and the ethnographic study enabled a wider and deeper analysis of the social reconstruction process that transcends the framework of the directly surveyed sample. The results indicate a slow recovery of the community multiply traumatised by the war events, which left deep, long and in many aspects probably permanent consequences on interethnic relation in once highly homogenous and functional multiethnic community. The paper proposes the model according to which the social recovery of the community simultaneously takes place on four levels: individual-psychological level, community level, social level and structural level