Ideologijska strukturiranost socijalno-ekonomskih orijentacija

U ovom smo istraživanju nastojali dati odgovor na sljedeća pitanja. Prvo, postoji li u prostoru socijalno-ekonomskih orijentacija unutarnje koherentan model neoliberalne ideologije ili eventualno mješoviti ideologijski obrazac. I drugo, razlikuju li se ispitanici različitog socio-ekonomskog statusa u pogledu internalizacije pojedinih latentnih socijalno-ekonomskih dimenzija. Istraživanje je provedeno na uzorku studenata prve godine na Sveučilištu u Zagrebu (N=223). Faktorskom analizom socijalno-ekonomskih orijentacija ekstrahirana su četiri faktora koje smo nazvali Tržišna orijentacija, Egalitarizam, Poduzetnička orijentacija i Državni intervencionizam. Nismo, dakle, utvrdili postojanje koherentnog modela neoliberalizma unutar kojeg bi se nužno morale međusobno isključivati vrijednosti liberalno-individualističke i egalitarno-etatističke orijentacije. Rezultati kanoničke diskriminacijske analize su pokazali da mješavinu egalitarnog-etatizma i jedne komponente liberalizma u većoj mjeri iskazuju ispitanici nižeg pasivnog socio-ekonomskog statusa. Faktorskom analizom latentnih dimenzija socijalno-ekonomskih orijentacija utvrđeno je postojanje dva superfaktora koje smo nazvali Ideologija socijalnog liberalizma i Ideologija državnog intervencionizma. Rezultati kanoničke diskriminacijske analize su pokazali da ispitanici nižeg pasivnog socijalnog statusa u većoj mjeri iskazuju miješanu ideologiju socijalnog liberalizma i državnog intervencionizma. Drugim riječima, na trećoj razini kanoničkih faktora može se jasno uočiti jedan potpuno kontradiktorni političko-ideologijski obrazac kod ispitanika nižeg socio-ekonomskog statusa. Istraživanje implicite ukazuje na mogućnost da se bez sveobuhvatne socijalne politike u državnom sektoru, a još više one u privatnom, mogu pojaviti različiti oblici političke radikalizacije u društvu.In this research, we tried to answer the following questions: firstly, is there within the space of socio-economic orientations an internally coherent model of neoliberal ideology or possibly a mixed ideological pattern, and secondly, whether the participants of various socio-economic statuses differ among themselves with regard to the degree of internalisation of specific latent economic-social dimensions. The research was conducted on a sample of first year students at University of Zagreb (N=223). Factor analysis of economic-social orientations yielded four factors labelled Free-market orientation, Egalitarianism, Entrepreneurial orientation, and State Interventionism. Therefore, we did not determine the existence of a coherent model of neoliberalism within which the values of liberal-individualistic and egalitarian-etatistic orientations were necessary mutually excluded. The results of canonical discriminant analysis have shown that the mixture of egalitarian-etatism and one component of liberalism are more expressed by the participants of lower passive socio-economic status. Factor analysis of socio-economic latent dimensions yielded two superfactors labelled Ideology of social liberalism, and Ideology of state interventionism. The results of canonical discriminant analysis have shown that the participants of lower passive socio-economic status express a mixed ideology of social liberalism and state interventionism more. In other words, only on the third level of canonical factors is it evident that an extremely conflicting ideological pattern is present in groups of lower socio-economic status. The research implicitly indicates the possibility that without an integral state social policy, and even more in the private sphere, various forms of political radicalisation in a transitional society might emerge