Population Ageing and Distributive Conflicts: Age Distributive Divisions in Western Europe

Advanced industrial societies are facing pressures to spend more on pensions and services for the elderly, at the same time as they need to invest more in the raising participation of younger population in the labour force and the integration of immigrants needed to replenish the ageing labour force. This sets the stage for distributive conflicts between groups favouring different types of welfare spending. The paper argues that the strength and the nature of distributive conflicts depend to a large extent on the spending focus of the welfare system, the type of the pension system and the importance of the family within the welfare system. While in countries with occupation-based pension systems and welfare systems with spending tilted toward the elderly we can expect to observe the strong presence of age based divisions, in countries with universalist pension systems and welfare systems with more balanced spending patterns we can expect age to have much smaller effects. The paper tests these propositions using the Eurobarometer data. The findings support the proposition concerning the importance of age based distributive divisions and their variation across national contexts. This variation seems to be linked with the spending focus of the welfare state, but in a way that is not in accordance with our expectations.Razvijena industrijska društva suočena su s pritiscima veće potrošnje na mirovine i na usluge za starije osobe u isto vrijeme kada postoji potreba za većim ulaganjem u rastući udio mlađeg stanovništva u radnoj snazi i u integraciju imigranata potrebnih da se obnovi radna snaga koja stari. To priprema teren za distributivne sukobe između grupa koje su naklonjene različitim tipovima socijalne potrošnje. Članak tvrdi da snaga i priroda distributivnih sukoba uvelike ovisi o usmjerenju potrošnje unutar socijalnog sustava, vrsti mirovinskog sustava i važnosti obitelji unutar socijalnog sustava. Dok u zemljama s mirovinskim sustavima utemeljenim na profesijama i socijalnim sustavima s većom potrošnjom na starije osobe možemo očekivati snažnu prisutnost razlika na temelju dobi, u zemljama s univerzalnim mirovinskim sustavima i sa socijalnim sustavima s uravnoteženijim uzorcima potrošnje možemo očekivati mnogo manje učinke. Članak provjerava te tvrdnje rabeći Eurobarometer podatke. Rezultati potvrđuju tvrdnju u pogledu razlika na temelju dobi i njihovih varijacija u nacionalnim kontekstima. Čini se da su varijacije povezane s preusmjeravanjem troškova u socijalnoj državi, no na način koji nije u skladu s našim očekivanjima