
Obiteljski domovi kao rastući vid obiteljskog poduzetništva i otvaranja novih radnih mjesta
Author(s) -
Narcisa Manojlović
Publication year - 2020
Publication title -
obrazovanje za poduzetništvo - e4e
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
eISSN - 1849-7845
pISSN - 1849-661X
DOI - 10.38190/ope.10.2.10
Subject(s) - humanities , physics , theology , philosophy
U Republici Hrvatskoj su se 2003. godine otvorile zakonske mogućnosti zapružanje socijalne usluge smještaja za starije i teško bolesne osobe (do 20korisnika) u obiteljskim domovima. Taj novi vid obiteljskog poduzetništva udjelatnosti socijalne skrbi, koji ranije nije postojao, od tada do danaskontinuirano bilježi rast ponude i potražnje. Anketnim istraživanjem na ukupnojpopulaciji predstavnika obiteljskih domova u Hrvatskoj, sukcesivno u 2017.,2018. i 2019. godini, utvrđen je broj i teritorijalna rasprostranjenostaktivnih obiteljskih domova, kapaciteti i broj korisnika, raspon cijena,minimalni ukupni prihodi te broj i profili radnika koje zapošljavaju,uključujući angažirane članove obitelji i vanjske zaposlenike. Zahvaljujući nesaturiranoji trajno rastućoj potražnji za uslugom smještaja, pokazalo se da je ponuda obiteljskihdomova za starije i teško bolesne osobe prisutna u svim županijama te da je do 2019.godine narasla na 400 aktivnih obiteljskih domova i blizu 6.000 korisnika, sperspektivom daljnjeg rasta. Ustanovljeno je da je prosječno u obiteljskom domuangažirano preko 6 osoba, u okvirnom omjeru: 2 člana obitelji i 4 vanjskazaposlenika. Budući da obiteljski domovi u dobroj mjeri angažiraju„neiskorištene“ materijalne i ljudske resurse kojima obitelj raspolaže (nezaposlenečlanove obitelji, postojeće objekte i opremu, u slučaju seljačkih domaćinstava ipoljoprivredne resurse), cijena novootvorenog radnog mjesta je po prirodistvari relativno niska. To ovu poduzetničku djelatnost čini još značajnijom,osobito jer se razvija i u manje razvijenim područjima i zapošljava i osobeniže zapošljivosti (nižeg obrazovnog statusa, starije, žene). Može sezaključiti da su obiteljski domovi nimalo zanemariv čimbenik otvaranja novih radnihmjesta i zapošljavanja, sada i ubuduće. Istraživanjem su ustanovljene i velikerazlike u cijenama usluge, kao rezultat cjenovne prilagodbe tržišnoj potražnjii kupovnoj moći. To zacijelo rezultira i značajnim odstupanjima u kvalitetiusluge i uvjetima smještaja ove osjetljive skupine korisnika, što će ubudućezahtijevati sustavniji državni nadzor i veća ulaganja predstavnika obiteljskih domova.