Analiza uporabe hrvatskih egzonima s obzirom na obilježja geografskoga objekta

Uporaba egzonima jedan je od najranijih izazova za stručnjake koji se nameđunarodnoj razini bave geografskim imenima. Prevladavajuće je motrište da egzonimi ometaju međunarodnu komunikaciju pa njihovu uporabutreba smanjiti. Drugo je mišljenje da su egzonimi sastavni dio rječnikajezične zajednice koja ih stvara i rabi, važan su dio njezina kulturnognasljeđa i identiteta te ih ne treba zanemarivati. U novije se vrijeme učvršćuje ideja o srednjem rješenju prema kojem egzonime treba rabiti različito, ovisno o dobnim skupinama korisnika, namjeni publikacije i vrsti komunikacije (međunarodnoj ili nacionalnoj). Slijedeći to motrište, članovi Radne skupine za egzonime pri UNGEGN-u donijeli su zaključke vezane uz globalno zajedničke karakteristike egzonima i kriterije njihove uporabe. Tri kriterija odnose se na obilježja geografskoga objekta za koji se rabi egzonim (tip, veličina, važnost, poznatost i lokacija objekta). U radu se kvantitativnom analizom brojnosti i zastupljenosti hrvatskih egzonima u nekoliko kategorija pokazuje da je uporaba hrvatskih egzonima sukladna tim kriterijima, što znači da se egzonimi rabe: a) kad geografski objekt ima bliske i tradicionalne veze s hrvatskom jezičnom zajednicom, a najčešće je riječ ogeografski bližim objektima; b) kad je objekt povijesno ili danas važan, globalno i/ili za hrvatske govornike; c) kad se objekt prostire na više govornih područja.