Dvorac Vižovlje i njegovi stanovnici

Cilj rada je, u smislu interpretacije duha mjesta (genius loci), interdisciplinarnimpristupom, prikazati povijest jedne grane obitelji Galjuf, koja je u razdobljuod druge polovice XVIII. do početka XX. st. kao svoje sjedište imala dvoracVižovlje, koji se nalazi na zapadnom dijelu Krapinsko-zagorske županije,nekoliko kilometara sjeverozapadno od Velikoga Trgovišća. U tom smislu, rad sefokusirao na biografske podatke onih članova obitelji koji su bili vlasnicidvorca. Problematiziran je i društveno-graditeljski status dvorca, na relacijidvorac–kurija, budući da ni stručno-znanstvena literatura nije uspostavilajasne granice u određenju samih pojmova. Prikazani su osnovni arhitektonskielementi dvorca, njegove mijene tijekom promatranoga razdoblja, uz osvrt nasadašnje znanstvene spoznaje o njegovu izgledu temeljem dostupnih povijesnihizvora. Govoreći o društvenom životu u dvorcu i mijenama koje su pratiletadašnja društveno-ekonomska kretanja, važan izvor predstavlja Spomen-knjigaposjetilaca dvorca u Vižovlju, kao jedna od rijetkih sačuvanih spomen-knjigazagorskih kurija i dvoraca, a koja je ujedno i paradigmatični prikaz životazagorskoga sitnog plemstva kraja XVIII. i XIX. st.