Utjecaj sustava držanja i tjelesnih masa crnih slavonskih svinja na mesnatost i kvalitetu mesa

Istraživanje je provedeno s po 24 svinje iz otvorenoga (ekstenzivnoga) i poluotvorenoga (poluintenzivnoga) sustava, od kojih su 12 muških kastrata i 12 nazimica. Svinje u oba sustava bile su tovljene do 100 kg (n = 12) i 130 kg (n = 12) tjelesne mase. Svinje iz otvorenoga sustava hranjene su na pašnjaku i na strništima, uz minimalno prihranjivanje kukuruzom (150g/dan) tijekom zime, kada nema zelene mase. Svinje iz poluotvorenoga sustava hranjene su po volji obrokom kombiniranim od krmne smjese i zelene lucerne. Krmna smjesa u prvoj fazi tova (30 - 60 kg tjelesne mase) imala je 14% sirovih proteina i 13,37 MJ ME/kg, a u drugoj fazi tova (60 – 130 kg tjelesne mase) imala je 12% sirovih proteina i 13,34 MJ ME/kg. Disekcija ohlađenih (+4°C) desnih svinjskih polovica obavljena je prema modificiranoj metodi Wenigera i sur. (1963.). Prema ovoj modifikaciji nije disecirana glava. Kvaliteta mesa (Muscullus longissimus dorsi) istražena je u pogledu pH vrijednosti, sposobnosti vezanja vode i boje. Mesnatost svinjskih polovica bila je veća kod svinja manjih tjelesnih masa (100 kg) u odnosu na svinje većih tjelesnih masa (130 kg) u oba sustava držanja, ali su te razlike bile značajne (p<0,05) samo u poluotvorenome sustavu. Svinje iz otvorenoga sustava imale su mesnatije polovice u odnosu na svinje iz poluotvorenoga sustava i pri manjim (100 kg) i pri većim (130 kg) tjelesnim masama, ali ne i statistički značajno (p>0,05) (49,23% i 44.99%; 46,56% i 42,82%). Utvrđen je značajan utjecaj sustava držanja i tjelesne mase svinja na neke pokazatelje kvalitete mesa. Meso svinja manje tjelesne mase iz otvorenog sustava imalo je značajno više (p<0,01) sirovih proteina od mesa svinja istih tjelesnih masa u poluotvorenom sustavu, kao i meso svinja veće tjelesne mase u odnosu na meso svinja manje tjelesne mase u poluotvorenome sustavu.