Open AccessUtjecaj načina sjetve u petogodišnjem razdoblju na prinos zrna kukuruza
Author(s) -
Anamarija Banaj,
Bojan Stipešević,
Đuro Banaj,
Davor Petrović,
Vjekoslav Tadić
Publication year - 2022
Publication title -
agronomski glasnik
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
eISSN - 1848-8900
pISSN - 0002-1954
DOI - 10.33128/ag.83.1-2.2
Subject(s) - physics , horticulture , biology
U radu su prikazani rezultati utjecaja standardne sjetve i sjetve u udvojene redove tj. twin row tehnologije na prinos zrna kukuruza u Republici Hrvatskoj. Istraživanja su provedena od 2016. do 2020. godine na dva pokušališta: Jakšić (45°21'56,12"N i 17°47'0,08"E) i pokušalište Lužani (45°09'07,8"N i 17°42'41,6"E). U istraživanju je provedena sjetva hibrida KWS 2370 (FAO 290) i KWS Smaragd (FAO 350) na razmak redova 70 cm, te u udvojene redove s razmakom 22 cm. Tijekom provođenja pokusa sjetvom u udvojene redove ostvaren je značajno veći prinos zrna (kg ha-1), ali s nešto većom vlagom zrna u vrijeme berbe. Najviši prinos zrna na pokušalištu Jakšić u standardnoj sjetvi zabilježen je 2016. godine od 12 180 kg ha-1 kod hibrida KWS 2370 iz FAO grupe 290 dok je u sjetvi u sustavu udvojenih redova ostvaren prosječni prinos zrna veći za 10,76 % u odnosu na standardnu sjetvu. Najniži zabilježeni prinosi zrna (kg ha-1) na istom pokušalištu ostvaren je u 2017. vegetacijskoj godini. Iste godine u tehnologiji udvojenih redova ostvaren je prinos zrna za 15,51 % veći u odnosu na standardnu sjetvu. Također u vegetacijskoj 2017. godini i na pokušalištu Lužani zabilježeni su najniži prosječni prinosi zrna u berbi pri čemu je sjetva u udvojene redove ostvarila povećanje prinosa od 12,03 % u odnosu na standardnu sjetvu. Kod sjetve hibrida KWS Smaragd najniži prinos zrna zabilježen je u 2016. godini s 10 450 kg ha-1, dok je prinos u udvojenim redovima iznosio 11 693 kg ha-1, pri čemu je zabilježena i najveća razlika između sustava sjetve od 11,89 % na pokušalištu Lužani. Sjetva u udvojene redove na oba pokušališta rezultirala je statistički značajnim razlikama za glavna svojstva istraživanja u svih pet vegetacijskih godina. Statistički značajne razlike uočene su i za svojstvo mase zrna po klipu kao i sadržaja vlage u zrnu. Nešto niža vrijednost vlage u zrnu u svih pet godina istraživanja zabilježena je u standardnoj sjetvi. Razlike ostvarenih sklopova na pokušalištima u vrijeme petogodišnjeg istraživanja nisu bile statistički značajne.