Utjecaj sklopa i načina sjetve na prinos zrna kukuruza

U radu su prikazani rezultati ostvarenog prinosa zrna kukuruza pri različitim sustavima sjetve u 2016. godini na pokušalištu Slovinska Kovačica (45°45ʹ44,85ʺ N i 17°0ʹ21,43ʺ E). Sjetva je obavljena u udvojene redove s razmakom od 22 cm (twin row tehnologija) i na standardni način s razmakom redova od 70 cm. Korištena su dva hibrida kukuruza P0023 (FAO 420) i P0412 (FAO 520) posijana u četiri različita sklopa. Analizom varijance utvrđeno je da su sustav sjetve i sklop statistički značajno utjecali na ostvareni prinos zrna (kg ha-1). U standardnoj sjetvi hibrid P0023 u prosječnom sklopu od 64 116 biljaka ha-1 ostvario je prinos zrna od 13 374 kg ha-1, a u sjetvi udvojenih redova zabilježen je prinos zrna veći za 5,12%. Najveći prinos istog hibrida u standardnoj sjetvi ostvaren je pri sklopu od 94 466 biljaka ha-1 (14 264 kg ha-1), dok je u udvojenim redovima ostvaren prinos od 15 004 kg ha-1 ili 5,19 % više. Povećanjem prosječnog sklopa na 103 741 i 104 931 biljaka ha-1 u oba sustava sjetve došlo je do pada prinosa zrna na 13 237 i 14 143 kg ha-1, pri čemu je ipak sjetva u udvojene redove i u ovim uvjetima rezultirala povećanjem prinosa od 6,84%. Hibrid P0412 u sklopu od 95 935 biljaka ha-1 u udvojenim redovima ostvario je prinos zrna od 14 994 kg ha-1 ili 5,82 % više dok je u sklopu od 105 143 biljaka ha-1 u sjetvi u udvojene redove zabilježen također viši prinos zrna za 4,56%. Najbolji rezultat u pokusu hibrida P0023 ostvaren je sjetvom u udvojene redove u sklopu 95 389 biljaka ha-1, a hibrida P0412 također sjetvom u udvojene redove u sklopu 76 133 biljaka ha-1. U sustavu sjetve u udvojene redove utvrđena je nešto niža vlaga zrna u vrijeme berbe kod oba hibrida.