Open AccessBiologija i ekologija bijele lobode (Chenopodium album L.)
Author(s) -
Ema Brijačak,
Valentina Šoštarčić,
Maja Šćepanović
Publication year - 2018
Publication title -
agronomski glasnik
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
eISSN - 1848-8900
pISSN - 0002-1954
DOI - 10.33128/ag.80.1.2
Subject(s) - physics , zoology , humanities , horticulture , biology , art
Bijela loboda ( Chenopodium album L.) jednogodišnji je širokolisni korov iz porodice lobodnjača ( Chenopodiaceae ). Podnosi vrlo različite klimatske uvjete i različite tipove tala zbog čega se ubraja među pet najrasprostranjenijih korovnih biljaka u svijetu. U Hrvatskoj je treći najučestaliji korov okopavinskih usjeva. Loboda je kozmopolitska vrsta s arealom rasprostranjenosti od 70° sjeverne do 50° južne geografske širine. Sposobna je prilagoditi se različitim klimatskim uvjetima pa biološki temperaturni minimum (Tb), ovisno o klimatu, varira od 2,0 do 6,0°C. Za područje kontinentalne Hrvatske Tb iznosi 3,4°C. Može nicati u uvjetima visokog vodnog stresa kao i u širokom rasponu pH tla vrijednosti od jako kiselih do alkalnih. Svojom prisutnošću u usjevu,ovisno o vremenu nicanja, gustoći i razvojnom stadiju kulture, znatno utječe na prinos okopavinskih kao i povrtlarskih kultura. Važan je korov u oko 40 poljoprivrednih kultura, a najčešće u šećernoj repi, krumpiru, soji, kukuruzu, suncokretu i jarim žitaricama. Glavna štetnost lobode, ogleda se u direktnim štetama. Važne su i indirektne štete kao npr. otežana žetva, kontaminacija uroda i tla sjemenjem, prenošenje virusnih bolesti na kultivirano bilje i dr. Pelud bijele lobode kod osjetljivih ljudi uzrokuje jake alergijske reakcije.