Open AccessDigitalne vještine kao perspektiva razvoja gospodarstva i važan čimbenik digitalne transformacije
Author(s) -
Ana Babić
Publication year - 2021
Publication title -
ekonomski pregled
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
SCImago Journal Rank - 0.134
H-Index - 9
eISSN - 1848-9494
pISSN - 0424-7558
DOI - 10.32910/ep.72.1.3
Subject(s) - physics , humanities , tine , art , engineering , structural engineering
Gledajući kroz povijest, svaki val pokazuje svoju jedinstvenu uzročnostizmeđu inovacije, difuzije, institucionalne promjene, promjene produktivnosti,promjene u broju tvrtki i zaposlenika i relativne cijene čimbenika (Lundquist,Olander i Svensson Henning, 2008). Povećanje broja tehnoloških inovacijazahtijeva od današnjih djelatnika da neprestano ažuriraju svoje vještine kakobi bili spremni odgovoriti na nove uloge u sektorima u kojima rade, na kojeutječu ili će utjecati nove tehnologije. U radu će biti prikazane inicijative kojesu poduzele pojedine vlade i tvrtke počevši od obrazovanja, posebno visokogobrazovanja, prilagođujući nastavne programe, sudjelujući u izradi novihkurikula te, u konačnici, u stvaranju nove radne snage koja je spremnaodgovoriti zahtjevima rada na tržištu digitalne ekonomije. Učinkovite vještine ukorištenju tehnologijom, u kombinaciji sa znanjem i kompetencijama zainovacije, mogu povećati usklađenost digitalnih vještina s potrebama digitalneekonomije. Većina industrija i sektora prepoznaje da će, budući da se sve višedigitaliziraju, postojati sve veća potražnja za djelatnicima koji posjedujurazličite stupnjeve digitalnih vještina. Rad donosi pregled definicijadigitalnih vještina s detaljnim uvidom u područja koja obuhvaćaju te sunavedene razlike među pojmovima koji se vežu za digitalnu pismenost, kao što suinformacijsko-komunikacijska tehnološka pismenost, te informacijska, medijska i internetskapismenost. Iznimno je važno navrijeme ’uskočiti’ u valdigitalnih promjena. Koliko su pojedine velesile poput SAD-a, Kine i Australije, u tomeuspjele te kakva je situacija u Europi iu Hrvatskoj kada je u pitanju prilagodba vremenu digitalne transformacije, osnovna je svrha ovog rada.Odgovor na navedena pitanja prikazan je u oblikuformulacija, definicija, statističkih podataka, strategija ulaganja te analizommnogobrojnih relevantnih izvora. U istraživanju su primijenjene induktivna ideduktivna metoda, kao i metoda analize i sinteze.