Što je bolji prediktor uspjeha iz matematike i fizike - stavovi prema matematici ili kapacitet radnog pamćenja

U istraživanjima se pokazalo kako su stavovi prema matematici značajan prediktor različitih ishoda u matematici, poput angažmana ili postignuća, ali i kasnije akademske izvedbe u matematici i prirodnim predmetima te uspjeha i upornosti u učenju matematike.Međutim, na hrvatskim uzorcima stavovi prema matematici i njihov odnos s uspjehom izMatematike i Fizike slabo je istražen, kao i uloga radnog pamćenja u navedenome odnosu. Radno pamćenje snažno je povezano s izvedbom u zadacima iz matematike i stoga je od praktične koristi odrediti kakvu ulogu ima u odnosu stavova prema matematici i uspjeha iz Matematike i Fizike. Istraživanje je provedeno na prigodnom uzorku od 178 učenika V. gimnazije u Zagrebu, u kojemu je podjednak omjer spolova. Rezultati provedenog istraživanja pokazuju kako radno pamćenje i Percipirana korisnost matematike nisu značajni prediktori uspjeha iz Matematike i Fizike kada su u regresijsku jednadžbu uključeni i faceti stavova prema matematici, Naklonost prema matematici i Matematičko samopoimanje. Konačan model i zabilježeni medijacijski efekti imaju praktične implikacije i upućuju na daljnja istraživanja odnosa tih konstrukata.