The influence of music education on the child’s development

U međunarodnoj pedagoškoj literaturi (Bresler, Catterall, Chapleau, Iwanaga, Miksza) naglašava se važnost istraživanja povezanosti dječjeg socioekonomskog statusa, glazbenog obrazovanja i uspješnosti učenika. Takva istraživanja potvrđuju postojanje velikih razlika između školskog uspjeha učenika koji su uključeni u glazbene aktivnosti i onih koji to nisu, u korist učenika koji se bave glazbom. Polazište za analizu empirijskog istraživanja bila je osobna baza podataka: „Učenje glazbe u Mađarskoj 2017.“ Primijenjena je kvantitativna metoda, a sudionici su sami ispunjavali pisani upitnik.Hipoteze:1. Pretpostavljam da učenje glazbe može nadoknaditi socioekonomske nedostatke, što je vidljivo, između ostalog, u boljoj akademskoj uspješnosti i većoj motivaciji za učenje.2. Pretpostavljam da djeca sudjeluju u glazbenim aktivnostima kako bi postigla društveno prihvaćanje, osim namjere da nauče svirati instrument. Kako bismo testirali hipoteze o kompenzacijskom učinku učenja glazbe, nastojali smo vidjeti je li bolji akademski uspjeh prisutan i u slučaju djece roditelja s nižom razinom obrazovanja ili je akademski uspjeh učenika koji se bave glazbom bolji samo kod djece roditelja koji imaju višu razinu obrazovanja. Gledajući na rezultate s gledišta školskih predmeta, utvrđeno je da učenici koji se bave glazbom imaju veći uspjeh usvim predmetima, bez obzira na školski uspjeh roditelja.U osnovnim umjetničkim školama zajedničko sviranje glazbe, bilo da se radi o komornoj glazbi, orkestralnoj ili zbornoj, dovodi do uspostavljanja posebne veze među članovima. Osjećaj pripadnosti zajednici pruža članovima podršku i osjećaj sigurnosti te djeluje kao sigurnosna mreža. Osim toga, poboljšanje nekoliko osobina ličnosti olakšano je životom u zajednici, npr. prihvaćanje vrijednosti i normi zajednice, uzajamna podrška i suradnja.