Open Access
Rimski kamenolomi i prijevoz kamena u antičkoj Istri
Author(s) -
Katarina Šprem
Publication year - 2019
Publication title -
histria
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
eISSN - 1849-5699
pISSN - 1848-1183
DOI - 10.32728/h2019.01
Subject(s) - humanities , physics , art
Istra se u geomorfološkom smislu kolokvijalno dijeli na Crvenu, Sivu i Bijelu. Crvena Istra proteže se južnim i zapadnim dijelom poluotoka i bogata je, kako zemljom crvenicom, tako i kvalitetnim površinskim naslagama vapnenca. To su prepoznali svojedobno i Rimljani koji su ga vadili iz nekoliko pretpostavljenih antičkih kame-noloma koji se spominju u literaturi. Nove tehnologije omogućuju otkrivanje kame -noloma koji su zarasli u vegetaciju i tako su na prvi pogled teško uočljivi. Svi su kamenolomi ucrtani na kartu u prilogu.Za iskorištavanje kamena vrlo važno je imati i dobre ceste kojim bi se taj kamen dalje prevozio do mjesta na kojem je potreban, kao na primjer za gradnju rustičnih vila ili samih prometnica. Za nešto udaljeniju distribuciju bitne su pak morske luke u kojima su se blokovi kamena mogli ukrcati na brodove. Na kartu su ucrtana dva pretpostavljena pravca pružanja antičkih prometnica čiji točan položaj danas ne znamo. Ucrtane su i sve uvale u kojima su pronađeni ostaci rimskih lučkih uređaja, kao i uvale koje su zbog svojih karakteristika mogle predstavljati pristaništa bez potrebe izgradnje lučkih uređaja. Većina se kamenoloma nalazi u blizini luka, uvala ili pristaništa, ili pak u blizini pretpostavljenoga pružanja antičkih prometnica.