Godišnja skupština Političkoga društva za Hrvate i Slovence u Istri 1905.

Godišnja skupština Političkoga društva za Hrvate i Slovence u Istri, održana 10. prosinca 1905. u Puli, odigrala se u vremenu aktualnoga pitanja općega izbornoga prava za državni parlament u Beču, pitanja koje je za ministra predsjednika Paula Gautscha ulazilo u odlučujuću fazu rješavanja. Istodobno je to i vrijeme mađarske krize koja je zahvatila Monarhiju, krize koja je potaknula oporbene zastupnike iz Hrvatske, Dalmacije i Istre da se u dogovoru s mađarskom oporbom pokuša ostvariti ravnopravnost hrvatskoga naroda. Vodstvo je istarskih narodnjaka sa simpatijom promatralo potpisivanje Riječke rezolucije (3. listopada 1905.) i proglašenu politiku suradnje s mađarskom oporbom, od koje se očekivalo da bi mogla pripomoći ostvarenju ravnopravnosti hrvatskoga naroda, ali je bilo nepovjerljivo prema politici mogućega približavanja talijanskoj strani – kao jednom od sadržaja politike „novoga kursa“ – jer se pribojavalo žrtvovanja hrvatskih i slovenskih interesa u Istri.Vodstvo istarskih narodnjaka svesrdno je podržavalo donošenje novoga izbornog zakona za državni parlament – temeljenoga na općem pravu glasa – jer se od njega očekivalo promjenu u odnosima snaga između vladajućih talijanskih građanskih liberala i oporbenih istarskih narodnjaka te poboljšavanje sveukupnoga položaja Hrvata i Slovenaca. No, u razgovorima koji su se vodili između nacionalnih prvaka oko nove izborne reforme istodobno se primjećuje i njihova bojazan oko ostvarenja pravedne podjele izbornih okruga.Osim spomenute problematike koja je bila aktualna u tadašnjoj javnosti i o kojoj se govorilo na godišnjoj skupštini Političkoga društva, bilo je i drugih značajnih i važnih tema: pitanje učvršćenja i jačanje političke organizacije na terenu, općinski izbori, izgradnja i učvršćenje gospodarske organizacije ili aktualno pitanje liturgijskoga jezika.