Matične knjige župe Višnjan 1748. – 1914

Autor uvodno govori o prvom spominjanju mjesta Višnjan i o utemeljenju župe odvajanjem od župe Motovun. Navodi nekoliko činjenica iz najstarije vizitacije 1600. i iznosi podatke o području župe. Navodi podatke o prezimenima i o mjestima odakle se stanovništvo doseljava na područje višnjanske župe, kao i osnovne podatke o vođenju matičnih knjiga te o njihovoj sačuvanosti i mjestu gdje se nalaze (Župni ured Višnjan, Matični ured u Poreču te Državni arhiv u Pazinu). Govori o važnosti matičnih knjiga za lokalnu povijest. Uspoređuje broj rođenih (krštenih), vjenčanih i umrlih od 1815. do 1873. te donosi tablice krštenih (1865. – 1904.), vjenčanih (1875. – 1913.) i umrlih (1873. – 1910.). Posebno se osvrće na podatke crpljene iz matičnih knjiga umrlih. Nabraja sve zarazne bolesti koje se pojavljuju u knjigama umrlih. Posebno se osvrće na veliku epidemiju kolere iz 1855., za koju posebno donosi tablicu sa svim relevantnim podacima. Donosi podatke o raznim drugim uzrocima smrti (ubojstva, samoubojstva, razne nesreće; donosi popise stradalih u nesrećama, kao i popis žena umrlih pri porodu). Donosi također tablicu umrle djece do navršene sedme godine života (1873. – 1910.). Na kraju donosi četiri priloga: (1) smrtni slučajevi djece do navršene sedme godine rođenja prema starosnoj dobi umrlih, (2) promjene prezimena u talijanski oblik za vrijeme talijanske uprave iz Matične knjige krštenih 1865. – 1904., (3) isto iz Matične knjige vjenčanih 1874. – 1914. te (4) prezimena po mjestima unutar župe (na temelju podataka iz matičnih knjiga).