Čitaonicu je osnovala „šaka braće Slovenacah“ u želji „da pokažu svietu, da se znadu ponosit svojim dičnim imenom, svojim milim jezikom“: slovenska društva u Puli od 1886. do 2011. godine

Članak prikazuje osnivanje i djelovanje slovenskih društava u Puli od kraja 80-ih godina 19. stoljeća do danas. Na temelju prikupljenih arhivskih izvora i druge građe prikazano je osnivanje društava, kao i djelovanje njihovih članova. Uz to, prikazan je i prestanak rada nekih slovenskih društava koja su djelovala u Puli. Osim prikaza njihova rada, u članku se otvaraju pitanja vezana za važnost društava, kao i za procese i razloge njihova nastanka koji su usko povezani s društveno-političkim događanjima, osobito razlozi njihova gašenja. U radu su upotrijebljene različite znanstvene metode i to historijska metoda, metoda analize, metoda sinteze, metoda komparacije i generalizacije. Iz kronološkoga prikaza djelovanja slovenskih društava u Puli može se zaključiti da su se ona u određenim povijesnim razdobljima zalagala za različite vrijednosti koje su u tom trenutku njihovim članovima bile u prvom planu. U samom početku, društva su prije svega označavala mjesto gdje su doseljeni pojedinci mogli dobiti određenu sigurnost te materijalnu i duhovnu potporu, a kulturno je djelovanje bilo sekundarna djelatnost. To je egzistencijalna dimenzija koja se pojavljuje pri svim slovenskim društvima koja su djelovala na prostoru današnje Republike Hrvatske sve do kraja Drugoga svjetskog rata. U novije je vrijeme dimenzija djelovanja slovenskih društava u potpunosti kulturna. Djelovanje društva kroz povijest značajno je utjecalo na očuvanje slovenstva u Puli, ali jednako tako ti su doseljenici kao članovi slovenskih društava utjecali i na kulturni život grada, kao i na zbližavanje i bolje poznavanje dvaju susjednih naroda.