Tragovima grafema

Najstarijagrafija prezimena Srša u Knjizi krštenih štrigovske župe sv. MarijeMagdalene ( Szerssa ) zabilježenaje godine 1685. i održala se sve do sredine 19. stoljeća. Tijekom 17. i 18.stoljeća ta je grafija učestala u selima Borke (od 1685.), Stanetinski Breg (od1688.) i Stanetinec (od 1690.). Sela Borke, Stanetinec Breg, Stanetinec iPrhovec bila su do sredine druge polovice 17. stoljeća u vlasništvu grofa PetraZrinskog, nakon čega su zbog neuspjele urote protiv bečkoga dvora zaplijenjenai pripala »kraljevskoj komori«. Pored navedenih sela treba dodati i brdoPernjak, sa zaplijenjenim velikim vinogradom Zrinskih (»Popovčak«), u kojemu jeprezime Srša ( Stersza ) zabilježeno potkraj 17. stoljeća (1696.). Tijekom 17. i18. stoljeća pored grafije Szerssa , među zastupljenijim grafijama bilesu Sersa i Szersa , najvišeu selima Borke, Prhovec, te Serssa u selu Krče. Od 1794. do 1873. uGloboki, a od 1811. do 1873. u Krču jeprevladavala grafija Szersha . Grafija Srša počinje se nazirati godine1850. kad je zabilježena kao Serša (Globoka, Lohovec Breg, VukanovecBreg), a godine 1854. kao Szerša u Veščici. Pojava grafema š (umjesto s , sh , ss , ß ) pedesetih godina 19.stoljeća nedvojbeno je posljedica ujedinjenja Međimurja s Hrvatskom(1849.-1861.). Godine 1846. u Hrvatskoj su već upotrebljavani grafemi: č (umjestocs, ç i cj), ć (umjesto ch), š (umjesto sh, ss, sc ) i ž (umjesto x, ſc, ſcj), te c (umjesto cz, z), s (umjesto ſ) i z(umjesto s). Grafemom s (umjesto sz) u Međimurju se ponegdje pisalo jošgodine 1900. (Prhovec, Globoka). S druge strane, grafem ß ( scharfes S ),zabilježen početkom 19. stoljeća, posljedica je pisanja prezimena austrijskogdržavljanina. Zbogjednokratnog bilježenja nije isključeno da su neke grafije rezultat pogrešnograzumijevanja ili izgovaranja prezimena, što je ostavilo traga i u njihovupisanju ( lapsus calami ). Primjeri jednog ili dva bilježenja: Sirsa u Stanetincu (1660.), Szerche također u Stanetincu (1686.), Sserssa u Prhovcu (1686.), Sterssa u selu Borke (1696.) i Szarassa uistom selu (1768.). Iz 17. stoljeća potječu i grafijski oblici Serssa (1693.), Szersa (1695.), Stersza i Sterssa (1696.), te Sersa (1698.). Szersza je po jednom utvrđena u selima Krče (1726.), Trnovčak(1721.) i Ciganjščak (1725.). Grafija Szercha zabilježena je dvaput uVrbovici (1828. i 1829.) i jednom u mjestu Krče (1859.). Po jednom se takođernavode i grafije Scherssa i Sherssa u Stanetincu (1792.) i Schirssa u selu Krče (1800.). Po jednom su zabilježene i grafije: Szers u Krču (1775.), Monte Stanentincu (1802.), Štrigovi (1810 i Vrbovici (1817.), te Szerß uVušivščaku (1801.) i Szersh uLohovcu (1844.). Godine 1810. uStanetincu je zabilježena grafija Szerche, kojoj su srodni oblici Szercha i Szersha . Posljednji oblik ( Szersha ) izrazitije je bio prisutanu prvoj polovici 19. stoljeća u naseljima Krče, Globoka i Selščak.