Prilozi za istraživanje osnovnog kajkavskog govora u Fužinama u Gorskom kotaru

Na temelju antroponimijske literature,matičnih knjiga i dokumenata župe Fužine autorica svojim istraživanjem oženidbama kajkavaca s čakavcima i štokavcima dokazuje da je stara osnova, tj.supstrat govora u najzapadnija tri hrvatska kajkavska mjesta (Fužine, Vrata,Belo Selo) kajkavština pokupske provenijencije, koja se tokom vremena u 18. i19. st. mijenja pod priljevom čakavaca, dokštokavski govor susjednog Liča nema nikakva utjecaja. Od prvog popisa stanovništva sredinom 18. st.do početka 20. u kojem je značajan skoro potpuni gubitak domaćeg govora, ovajje idiom, ako se jednakopravno istražuje u kajkavskim kućama i kućama smiješanim brakovima doista kajkavski, a ne čakavsko-kajkavski kako ga pogrešnoi pred stotinu godina i danas običavaju prikazati.