Vrtlina - golema špilja Velebitskog Podgorja

Na krajnjem jugu velebitskog Podgorja, između Visočice i Kruščice, na područjuPP Velebit, nalazi se špilja s četiri jamska ulaza. Od glavnog, najvećeg ulaznog otvora(veličine 40 x 50 m), koji čini jama duboka sedamdesetak metara, špilja se pruža u smjeru sjeverozapada, gotovo pravocrtno, u duljini 900 m i dubine 195 m. Širina špiljskog kanala je 20 – 80 m što je čini posebno zanimljivom. Prvi ju je istražio, opisao te izradio njezin nacrt Senjanin Ivan Krajač 1932., a nastavili speleolozi iz Zagreba. U istraživanju Velebita 1961. zagrebački su speleolozi ponovno istražili špilju i topografski ju snimili. Jedno samostalno istraživanje obavio je Jerko Malinar (SO PDS Velebit iz Zagreba) 1978. i negdje pri kraju špilje pronašao novi kanal sa sifonskim jezerom, ali ga nije snimio. Ekipa zagrebačkih speleologa posjetila je Vrtlinu 2000. god. radi fotografiranja, i usput tražila nove dijelove, ali Malinarov kanal nije pronašla. Zadarski planinar Slavko Tomerlin 1987. ugradio je (uz pomoć speleologa) čeličnu sajlu za pridržavanje kod silaza niz strmu stijenu ulazne jame, duboke četrdesetak metara (do vrha sipara). Špilju su posjećivali i planinari i speleolozi, a zadnjih godina mnogo puta i biospeleolozi, proučavajući floru ulaznog dijela špilje i faunu njezine unutrašnjosti. Najveća zanimljivost špilje su golemi podzemni prostori s golemim kamenim blokovima palim sa stropa, ali i prekrasni špiljski ukrasi (saljevi, stalagmiti i stalaktiti u raznim bojama, te ekscentrične sige s velikim vidljivim kristalima). Još je 1932. Ivan Krajač predlagao špilju za turističko uređenje, što je prijedlog i danas, kada za to postoje mnogo veće tehničke mogućnosti.