Open AccessUsporedba vezanja AFM1 iz mlijeka živim, mrtvim i liofiliziranim stanicama BMK
Author(s) -
Željko Jakopović,
Iva Čanak,
Anamarija Romac,
Željka Kuharić,
Jasna Bošnir,
Martina Ivešić,
Jadranka Frece,
Željka Pavlek,
Ksenija Markov
Publication year - 2018
Publication title -
hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
eISSN - 1847-7461
pISSN - 1847-3423
DOI - 10.31895/hcptbn.13.1-2.3
Subject(s) - physics , microbiology and biotechnology , humanities , food science , biology , philosophy
Mikotoksini su sekundarni metaboliti niske molekulske mase koje sintetiziraju plijesni iz rodova Aspergillus, Penicillium i Fusarium tesu česti kontaminanti raznovrsnih prehrambenih proizvoda. Kako bi se smanjio rast plijesni, a time i udio mikotoksina u namirnicama, koriste se razne fizikalne i kemijske metode. Posljednjih nekoliko godina ispituje se učinak bakterija mliječne kiseline (BMK) na sposobnost inhibicije rasta plijesni i njihova uloga u uklanjanju mikotoksina iz kontaminirane hrane. Zbog svojih, po zdravlje korisnih svojstava, bakterije mliječne kiseline predstavljaju izvrsno rješenje za tretiranjenamirnica kontaminiranih mikotoksinima. Cilj ovog rada bio je ispitati iusporediti sposobnosti, živih, mrtvih i liofiliziranih stanica BMK navezanje aflatoksina M1 (AFM1) u umjetno kontaminiranom mlijeku. Ovisno okorištenom soju, vremenu inkubacije i tretmanu, uspješnost vezanja AFM1stanicama BMK iznosila je 23,73-94,49%. Liofilizirane stanice ispitivanih sojeva BMK manje (p<0,05) vežu AFM1 u mlijeku, a jedini izuzetak su stanice Lactobacillus rhamnosus KM koje nakon 4 sata vežu AFM1 u najvećem postotku (>90%). Najveća razlika u uspješnosti vezanja AFM1 između mrtvih i liofiliziranih stanica uočljiva je kod sojaL. rhamnosus KM i iznosi 62,49% dok su razlike u vezanju AFM1 najmanje kod Lactococcus lactis 5MS1. Koncentracija slobodnog AFM1 u mlijeku nakon tretiranja BMK određivana je visoko djelotvornom tekućinskom kromatografijom (HPLC).