Socijalno poželjno odgovaranje i vrijeme latencije u kontekstu selekcijskoga postupka pri zapošljavanju

Socijalno poželjno odgovaranje definira se kao sistematska tendencija davanja pretjerano pozitivnih samoprocjena i često se potvrđuje prilikom selekcijskog postupka.Cilj je ovog istraživanja bio utvrditi postoji li razlika u davanju socijalno poželjnih odgovora i u brzini odgovaranja između osoba koje se prijavljuju na natječaj za posao i kontrolne skupine ispitanika. Uzorak se sastojao od ukupno 252 ispitanika.Eksperimentalna skupina brojila je 94 kandidata koji se za posao prijavljuju na profesionalnoj društvenoj mreži ( www.linkedin.com ) i jednom domaćem portalu ( www.bika.net ), na kojem se oglašavaju slobodna radna mjesta, dok je u kontrolnoj skupini bilo 158 sudionika koji su odgovarali na ista pitanja kao i kandidati za posao. Web-upitnik se sastojao od ukupno 36 čestica preuzetih iz Eysenckove skale laži i Paulhusove skale samozavaravanja. Multivarijantnom analizom varijance ustanovljeno je da kandidati prilikom prijave za posao daju više socijalno poželjnih odgovora te da odgovaraju sporije u odnosu na sudionike iz kontrolne grupe. Rezultati diskriminantne analize sugeriraju da bi se vrijeme latencije moglo koristiti kao indikator socijalno poželjnog odgovaranja. Razmotrene su implikacije i prijedlozi za buduća istraživanja.