Nutritivna vrijednost krumpira i njegov utjecaj na ljudsko zdravlje

Budući da svjetska populacija raste, FAO (Organizacija za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda) smatra krumpir važnom namirnicom koja bi mogla imati glavnu ulogu kao osnovna hrana sadašnjih i budućih generacija. Krumpir ima veliku važnost u prehrani ljudi iz više razloga: jednostavan način uzgoja, visoki prinosi i potrošnja, prihvatljiva cijena, jednostavni i različiti načini pripreme. Kako se krumpir konzumira u većim količinama, male razlike u nutritivnim sastojcima krumpira imaju velik utjecaj na zdravlje stanovništva. Krumpir je hrana bogata ugljikohidratima (škrobom), dok je udio proteina u krumpiru vrlo nizak, no ima izvrsnu biološku vrijednost od 90 do 100 (u odnosu na referentnu vrijednost proteina jaja koja je 100). Krumpir sadrži vitamin C te neke od vitamina B skupine. Nadalje, jedan je od najpristupačnijih izvora minerala kalija i to u količini koja je značajno veća u usporedbi s namirnicama koje su identificirane kao glavni izvori kalija, poput brokule, banane i naranče. Krumpir sadrži i razne fitonutrijente koji imaju antioksidacijsko djelovanje. Među te važne spojeve koji djeluju na smanjenje slobodnih radikala i time doprinose zdravlju pripadaju fenolne kiseline poput klorogenske i kafeinske, flavonoidi, karotenoidi te mnogi drugi. Kora krumpira sadrži značajnu količinu dijetetskih vlakana. Osim hranjivih sastojaka, gomolji krumpira sadrže i neke nepoželjne tvari, antinutrijente, poput glikoalkaloida solanina i hakonina, ali u zdravim konzumnim krumpirima se nalaze u količinama daleko ispod maksimalno dozvoljenih vrijednosti. Stoga, ovaj rad sažima podatke samo o nutritivnim svojstvima krumpira i njihovom utjecaju na zdravlje ljudi.