Prilog o višejezičnosti socijalista u Kasnohabsburškoj Rijeci

Rad donosi podatke o Samueleu Mayländeru (1866. – 1925.),socijalističkom vođi kasnohabsburške Rijeke i njegovoj obitelji. Mayländeri subili podrijetlom židovi iz jugozapadne Ugarske, doseljeni u Rijeku krajem 19.stoljeća. Doseljeni Mayländeri uspješno se integriraju i asimiliraju u riječkoi sjevernojadransko građansko društvu, neki udajom za pripadnike građanskihobitelji i obraćenjem na katoličku vjeroispovijest, a drugi uspješnim poslovnimkarijerama. Zbog pomanjkanja primarne građe teško je dati odgovor na jezičneprakse među pripadnicima obitelji. Ipak, iz objavljenih nekrologa u riječkimnovinama, dokumentacije iz gimnazijskih dana i bračnih veza može se zaključitikako je obitelj bila višejezična. Istraživanje je biografije samogaSamuelea Mayländera problematično jer, također, ne posjedujemo građu iz kojemožemo neposredno razabrati njegove političke, nacionalne ili vjerske preferencije.Svakako, Samuele Mayländer bio je socijalističkoga opredjeljenja, kasnije iprvi predsjednik Komunističke partije Rijeka, ali i ličnost koja je bila podutjecajem dominante riječke talijanske kulturne paradigme. Studij medicine uBeču, javna angažiranost i politička aktivnost ukazuju na Mayländerova opredjeljenja,ali, kao i ugarsko židovsko obiteljsko podrijetlo, i na njegovu višejezičnost.Na kraju, rad prati biografskepodatke o Pavlu Kirchenknopfu, metalurškom radniku rodom iz Ugarske, kojipočetkom 20. stoljeća doseljava u Pulu i kasnije s obitelji u Rijeku. U Rijecije Pavle Kirchenknopf označen kao socijalistički, odnosno komunistički aktivisti takvim zapamćen od lokalne historiografije. Biografija Pavla Kirchenknopfakorisna je za propitkivanje spoznaja o osobama radničkoga podrijetla i pitanjanjihovih jezičnih praksi. Po sporadičnoj građi, iz matičnih knjiga rođenih uPuli i migracijama Kirchenknopfa, može se pretpostaviti kako se obitelj služilas više jezika.Zaključno, rad ukazuje kako poredpitanja višejezičnosti, socijalne i ekonomske teškoće trebaju biti uzete uobzir u društvenim i kulturnim povijestima sjevernoga Jadrana u kasnohabsburškomrazdoblju, teškoće koje ostaju u pozadini idealiziranjem višejezičnogahabsburškog svijeta.