Matična knjiga krštenih župe Cres (1571. – 1596.)

Rad je nastao na temelju istraživanja i analize najstarije sačuvane Matične knjigekrštenih župe Cres. Pisala su je u razdoblju od 1571. do 1596. godine čaktridesetorica svećenika. Svaki je svećenik, što je i sasvim razumljivo, imaoposeban stil pisanja i različit način oblikovanja slova, pa je rad na njojpredstavljao i svojevrstan paleografski izazov. Matica je pisana talijanskimjezikom, odnosno mletačkim dijalektom, koji je bio svojstven urbanim središtimaotoka Cresa zbog gotovo kontinuirane nazočnosti mletačke vlasti od 1145. do1797. godine, kada je Mletačka Republika prestala postojati. Uradu je pružen tek kratak analitički osvrt na rukopise svećenika u Matičnojknjizi krštenih župe Cres, nakon čega slijede poglavlja s podrobnijimraščlambama i predstavljanjima rezultata u svezi s godišnjim i mjesečnimrasporedom rađanja djece, potom u svezi s mjesečnim rasporedom začeća te vezomzačeća sa sezonskim poslovima. U posebnim su se poglavljima pružili i osvrti nabroj i ulogu svećenika krstitelja, na nadijevanje imena krštenika, a predstavilasu se i (naj)češća te nešto rjeđa muška i ženska osobna imena. Isto su takoobrađeni i pridjevci (prezimena) krštenika i njihovih očeva. U kratku jepoglavlju analiziran i broj upisa koji se odnosi na blizanačke parove, a kojisu bili vrlo rijetki u župi Cres u promatranom razdoblju. Rad završava neštodetaljnijim poglavljem u kojemu je objašnjena uloga kumova, ne samo u životukrštenika nego i u životu obitelji kojoj je pripadao krštenik. Istaknuta je ivažnost broja kumova/kuma te (naj)češće biranih krsnih kumova/kuma u creskojgradskoj zajednici. Kako je riječ o prvom povijesno-demografskom uratku temeljenom na jednoj od matičnih knjiga otoka Cresa, komparativan je pristup sa sličnim istraživanjima i objavljenim rezultatima morao biti okrenut onima koje su odradili stručnjaci u susjednoj Istri. Riječ je o (polu)urbanim zajednicama, odnosno župama uLindaru, Pićnu, Puli, Rovinju, Svetvinčentu, Umagu, Taru i Tinjanu.