Muško i žensko u hrvatskome jeziku i leksikografiji

U radu se analiziraju stereotipi u hrvatskome jeziku, nazivlje spolne/rodne (ne)diskriminacije, strategije postizanja spolno/rodno nediskriminirajućega jezika u kojemu su na najmanju mjeru svedeni spolni/rodni stereotipi i predrasude te je prikazan odraz takvoga pristupa na leksikografsku obradu u e-rječniku (na primjeru Mrežnika ) i terminološkoj bazi (na primjeru Jene ). Istraživanje se temelji na korpusnoj analizi triju hrvatskih korpusa ( hrWaC , Hrvatska jezična riznica i Jezikoslovni korpus), koji su pretraživi u Sketch Engineu . U radu se pokazuje 1. da se nazivlje i strategije za postizanje spolno/rodno nediskriminirajućega hrvatskog jezika razlikuju od nazivlja i strategija koji se primjenjuju u engleskome i nekim drugim jezicima, 2. da je izgradnja mocijskih profesijskih naziva katkad teška i izvornim govornicima hrvatskoga jezika, 3. da se izgradnja spolno/rodno nediskriminirajućega i uključivoga jezika u kojemu su stereotipi svedeni na najmanju moguću mjeru zrcali i u e-leksikografskoj obradi u nekoliko polja rječničkoga/terminološkoga članka.