Društvo Proljetni salon – prilog poznavanju povijesti organizacijskog ustrojstva i djelatnosti (1916. – 1923.)

Članak donosi nove spoznaje o organizacijskom ustrojstvu (Hrvatskog) Proljetnog salona, ciklusima javnih predavanja od 1916. do 1918. godine te izložbama, 1919. i 1923. godine, koje ranije nisu bile predmet istraživanja. Težnja za udruživanjem svih umjetnika – slikara i kipara, ali i književnika i glazbenika – započeta osnutkom Hrvatskog proljetnog salona 1916. godine, počinje se realizirati 1918. udruživanjem hrvatskih, srpskih i slovenskih umjetnika, a formalizirana je 1923. stvaranjem društva isključivo likovnih umjetnika (slikara, kipara i arhitekata), nazvanoga Proljetni salon, na čelu s predsjednikom Tomislavom Krizmanom, o čemu svjedoče dosad nepoznati dokumenti (pravila i zapisnik). Podrobniji uvid u javna predavanja, teme i predavače okupljene u prvom razdoblju djelovanja ukazuje i na jasnu političku opredijeljenost umjetnika za jugoslavensku ideju i blisku povezanost s redakcijom projugoslavenskog časopisa Književni jug.