Filozofsko–religijski aspekti podudarnosti i razlika Chestertona i Guardinija

Iako filozofija religije posjeduje svoje metode i jedinstvenu strukturu istraživanja, ona se, poput ostalih filozofskih disciplina, sustavno razvija naslanjajući se na prijašnje tradicije mišljenja ukorijenjene u zasebnoj kulturi, nacionalnom identitetu i jeziku. Za razliku od “europske” ili “kontinentalne” filozofsko–religijske misli, filozofsko promišljanje o religiji u Engleskoj, i kasnije u Sjedinjenim Američkim Državama, naslonjeno je na tradiciju škotskoga pojma common–sense, empirizma i analitičko–jezične metode. U kojoj je mjeri ta razlika prisutna može se prepoznati u djelima dvojice autora, Chestertona i Guardinija. Oba su filozofa nesumnjivo obilježila razvoj kršćanske filozofije u moderni. Chesterton je bio novinar koji je ulazio u javne polemike s istaknutim znanstvenicima i književnicima svojega vremena kao što su Shaw i Huxley, a Guardini se je ipak kretao unutar teologije. U ovom se radu prije svega osvrćemo na temeljna pitanja u njihovim filozofsko–religijskim istraživanjima te ukratko izlažemo opće odrednice i interese. U drugom koraku kritički analiziramo njihove postavke s ciljem izdvajanja onih mjesta koja su različita i podudarna. Na posljetku interpretiramo kritičko–analitičke uvide kako bismo izložili one sinteze koje bi bile relevantne za suvremenu filozofiju religije. Guardini je, s obzirom na prevedena djela i znanstvene članke, prisutan u našoj filozofiji, a Chestertonova je misao još nedovoljno istražena, ako se izuzmu djela i članci objavljeni tijekom katoličke obnove u Hrvatskoj kao i one novijeg datuma. Pretpostavljamo da ćemo ovim izlaganjem doprinijeti proučavanju međusobnih utjecaja filozofija religija u Engleskoj i Europi s kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća.