
Profesionalni stres medicinskih sestara u domovima za starije osobe
Author(s) -
Silvia Rusac,
Matea Bošnjak,
Marijana Kletečki Radović
Publication year - 2017
Publication title -
sigurnost
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
SCImago Journal Rank - 0.14
H-Index - 4
eISSN - 1848-6347
pISSN - 0350-6886
DOI - 10.31306/s.59.1.2
Subject(s) - humanities , physics , philosophy
SAŽETAK: Cilj ovog kvalitativnog istraživanja bio je dobiti uvid u izvore profesionalnog stresa medicinskih sestara u domovima za starije osobe, njegove znakove te činitelje zaštite u suočavanju s istim. U istraživanju je sudjelovalo 11 medicinskih sestara zaposlenih u domovima za starije osobe u Gradu Zagrebu, a koji su u nadležnosti Gradskog ureda za socijalnu zaštitu i osobe s invaliditetom. Podaci su prikupljeni metodom polustrukturiranog intervjua. Nalazi su pokazali da iz perspektive medicinskih sestara u domovima za starije osobe izvori profesionalnog stresa predstavljaju: organizacijski uvjeti rada (nedostatak stručnog osoblja i rad u smjenama), priroda posla, koja uključuje iskustvo suočavanja sa smrću korisnika te rad s korisnicima s problemima mentalnog zdravlja (korisnika oboljelih od Alzheimerove bolesti) i komunikacije sa članovima obitelji korisnika. Sudionice istraživanja kao tjelesne znakove stresa ističu sljedeće pokazatelje: znojenje, probavne smetnje, gubitak apetita, teškoće sa spavanjem, želučane tegobe, glavobolja, umor i aritmija. Psihološke posljedica stresa se kod sudionica manifestira kroz osjećaj tuge i potištenosti, nervoze i osjećaja napetosti. Neki od činitelja zaštite u suočavanju s navedenim izvorima stresa su aktivno suočavanje sa stresom, radno okruženje, formalni oblici podrške. Budući da je područje stresa u profesionalnih pomagača u radu sa starijim osobama relativno neistraženo područje, dobiveni nalazi mogu poslužiti kao uvid u ključna pitanja i područja unapređenja rada u domovima socijalne skrbi. U tom smislu posebice je važno uvođenje profesionalne podrške djelatnicima u osiguravanju kvalitete rada. Također, dobiveni rezultati mogu se koristiti kao polazna točka i smjernica za daljnja istraživanja u području stresa profesionalnih pomagača koji rade sa starijim osobama.