Razumijevanje rječnika i gramatike učenika s kohlearnim implantatom

Kohlearnom implantacijom omogućeno je brojnoj djeci pohađanje redovnih obrazovnih programa te razvoj govornog jezika i akademskih vještina. Istraživanja pokazuju značajan pozitivan utjecaj kohlearne implantacije na razvoj govorne i jezične percepcije i ekspresije kod gluhe djece. Međutim, i dalje je značajan broj djece s kohlearnim implantatom, čija se razina receptivnog i ekspresivnog jezika razlikuje od njihovih čujućih vršnjaka. Kako je ova tema nedovoljno istražena u hrvatskom jeziku, glavni je cilj ovog istraživanja ispitivanje receptivnog vokabulara i razumijevanja sintaktičkih struktura kod korisnika kohlearnog implantata, učenika osnovnoškolske dobi od 3. do 8. razreda (N=10). U ovom preliminarnom istraživanju primijenjen je Peabody slikovni test rječnika PPVT-III HR (Dunn i sur., 2010) i Test razumijevanja gramatike TROG-2:HR (Bishop, Kuvač Kraljević i sur., 2014). Većina ispitanika (N=8) postigla je ispodprosječne rezultate na PPVT-III HR u odnosu na populaciju urednoga sluha. Samo dva ispitanika dostigla su rezultat iznad 16. centila. Prosječni broj točno riješenih blokova na TROG-2:HR je 8 (SD=5, min=3, max=19). Rezultati većine ispitanika (N=8) korespondiraju izrazito niskom postignuću (manje ili jednako 1. centilu). Dva ispitanika postigla su visoko prosječni rezultat (55. centil) i visoki rezultat (90. centil) na ovom testu. Usporedbom prosječnih standardiziranih rezultata na testu rječnika i gramatike, s obzirom na kronološku i slušnu dob ispitanika, uočava se da su rezultati ispitanika u odnosu na čujuće vršnjake izrazito lošiji. Međutim, uspoređujući gluhe ispitanike s mlađim čujućim učenicima, izjednačenim po slušnoj dobi, rezultati na PPVT-III HR usporedivi su s rezultatima čujućih. Međutim, prosječni rezultat na TROG-2:HR još je neadekvatan. Ovakvi nalazi mogu ukazivati da morfosintaktičke teškoće perzistiraju u ovoj populaciji i više su otporne na logopedsku intervenciju.