Prema sudioničkom upravljanju u kulturi: projekt Zelena knjižnica za zeleni Zagreb u svjetlu suradnje s udrugama

Cilj. Cilj je članka projekt Zelena knjižnica za zeleni Zagreb Knjižnica grada Zagreba prikazati u svjetlu suradnje s udrugama, kroz prizmu sudioničkog upravljanja u kulturi. Metodologija. U članku se daje pregled suradnje knjižnica s udrugama u kontekstu programa namijenjenih zaštiti okoliša i poticanju održivoga razvoja društva, od pilot-projekta Zelena knjižnica , koji se provodio 2016. godine u jednoj knjižnici mreže, do projekta Zelena knjižnica za zeleni Zagreb , koji se aktualno provodi u dvadeset jednoj knjižnici. Pojam „zelena knjižnica“ u radu se upotrebljava isključivo u značenju knjižničnih programa i usluga usmjerenih na informiranost korisnika o održivom razvoju društva i nužnosti zaštite okoliša te stjecanja znanja i vještina u svrhu poboljšanja kvalitete života. Prikaz „zelenih“ programa koji su dosad ostvareni suradnjom knjižnica mreže Knjižnica grada Zagreba i udruga dan je na osnovi objavljenih radova te knjižničnih izvještaja o provedbi projekta. Projekt se provodi od 2017. godine, a s obzirom na to da je izvještajno razdoblje projekta polugodišnje, u članku se daje pregled za razdoblje od siječnja 2017. do lipnja 2019. godine. Rezultati. Pregled dosadašnje suradnje s brojnim udrugama koje se bave zaštitom okoliša i promicanjem vrijednosti održivog razvoja društva pokazuje da se suradnja ostvarila u svim vrstama programskih sadržaja koji se provode u sklopu projekta, a razvidno je također da je suradnja s organizacijama civilnog društva, ugrađena u temelje projekta, jamstvo kvalitete i raznovrsnosti programskih sadržaja te osiguranje mogućnosti da u provedbi projekta aktivno sudjeluje što veći broj sugrađana. Originalnost/Vrijednost. Osim što donosi prvi prikaz suradnje hrvatskih „zelenih“ knjižničnih programa s organizacijama civilnog društva, članak upućuje i na važnost poticanja i razvoja javno-civilnog partnerstva u smjeru sudioničkog upravljanja, čime se knjižnice uključuju u provedbu aktualnih nacionalnih, europskih i globalnih kulturnih politika, koje sudioničko upravljanje ističu kao temelj održivog razvoja u kulturi.