Par – nepar – aspektni par

Na postojanje prijepora u svezi s terminom„aspektni par“ upućuju čak i sami aspektolozi u svojim radovima (v. npr.Janda 2007a; 2007b; 2008; Zaliznjak i dr. 2010; Gorbova 2011). Ukroatističkoj se tradiciji njegova kontroverznost možda ponajbolje uočava nadvama mjestima upravo u samim opisima aspektnih parova. S jedne strane,ističe se nužnost identičnosti leksičkoga sadržaja glagolā u opreci da bi ihse moglo smatrati aspektnim parom. S druge pak strane, utvrđivanje teidentičnosti provodi se na temelju izraza, odnosno tvorbe riječi pa sesadržaj glagola tvorenih sufiksacijom (uz poneke iznimke) smatra identičnim,dok se za prefiksaciju tvrdi da uvijek unosi nove nijanse značenja (usp.Silić 1978: 46–49). U ovome se radu kritičkom raščlambom navoda iz literaturepokušavaju potvrditi prethodno spomenuta problematična mjesta. Pritom seposebna pozornost posvećuje usporednome prikazu značenja onih glagolskihparova koje se u literaturi obično smatra prototipnima i onih kojima se upojedinim radovima odriče takav status. Nasljedujući postavke nekihaspektologa koji se bave ruskim jezikom, u ovome se radu nastoji pokazatikako morfologija nije dovoljno uporište semantičkome istraživanjuidentičnosti sadržaja (usp. Maslov 1948: 305) te se razmatra uzimanje u obziri drugih kriterija, kao što su primjerice akcionalna obilježja glagola(leksički aspekt), komplementarne rečenične i tekstne aspektne funkcije (v.npr. Lehmann 2009a). Osim toga, nastoji se osvijestiti činjenica da glagoliprema svojim akcionalnim obilježjima pripadaju različitim tipovima (leksičkiaspekt) te da ne mogu svi ostvarivati istu vrstu opreke (v. npr. Breu 1980;1985; 1994; Janda 2007a; 2007b; 2008; Lehmann 1981; 1984; 1988; 2009a).Dakle, ovim se radom s pomoću usporedbe određenih komplementarnih aspektnihrečeničnih i tekstnih funkcija pokušava pokazati kakve posljedice na aspektkao gramatičku kategoriju ima morfološki pristup aspektnim parovima koji jošuvijek prevladava u kroatistici.