O političkim aspektima proglašenja epidemije u okolici Velehrada u Moravskoj uoči proslave tisućite obljetnice smrti sv. Metoda 1885. godine

U radu su istražene okolnosti proglašenja epidemije u okolici Velehrada u Moravskoj uoči proslave tisućiteobljetnice smrti sv. Metoda u Velehradu5. srpnja 1885. kao ranoga primjera zloporabe medicine u političke svrhe. Kaoosnova za istraživanje poslužila je mjera ograničenja kretanja, donijetasporazumnom odlukom vlada Austro-Ugarske Monarhije i Ruskoga Carstva, kojom jeonemogućen organizirani odlazak hodočasnika iz drugih dijelova Austro-UgarskeMonarhije i Ruskoga Carstva u Velehrad,premda se spomenuta epidemija realno uopće nije dogodila. Svrha zloporabejavnozdravstvenih mjera i zabrane kretanja bila je isključivo političke naravi,onemogućiti masovno slavensko vjersko okupljanje, rimokatolika igrkokatolika/unijata iz Austro-Ugarske Monarhije te grkokatolika i pravoslavacaiz Ruskoga Carstva. Velehradsku proslavuaustrougarske vlasti shvaćale su isključivo kao opasno sredstvo panslavenskepropagande i s njom povezane ugroze slavenskih zemalja Austro-Ugarske Monarhijeod strane Ruskoga Carstva, napose u kontekstu afirmacije uporabestarocrkvenoslavenske liturgije kod katoličkih Slavena, a ruske vlasti kao sredstvokatoličkoga prozelitizma i „unijaćenja”te prijetnju za svoje vanjskopolitičke ambicije širenja utjecaja RuskogaCarstva prema Zapadu, napose na Balkan, te za njegov prodor na topla mora. Uprilog tezi da se pri proglašenju epidemije u okolici Velehrada 1885. radilo o jednom od ranih primjera zloporabemedicine u političke svrhe ističe se da te godine službene javnozdravstveneinstitucije nisu registrirale nikakvu epidemiju u Moravskoj unatoč vrlodinamičnom razvoju mikrobiologije u tom razdoblju te sustavnom praćenju pojavarazličitih infektivnih bolesti i redovitom objavljivanju podataka o njima umedicinskim publikacijama, što je sasvim isključivalo mogućnost da bilo kojaepidemija s iole znatnijim smrtnim ishodom, da se zaista dogodila, ne bi bila medicinskiregistrirana. Događaji u vezi sa sprječavanjem Velehradskeproslave 1885. u radu se napose analiziraju na temelju korespondencije biskupaJosipa Jurja Strossmayera s Lujom i Kostom Vojnovićem s jedne te Franjom Račkim sdruge strane. Na osnovi analize tadašnjih bečkih tiskovina Neue Freie Presse i WienerAllgemeine Zeitung može se uočiti da su se od sredine lipnja u njima počelejavljati vijesti o pojavi različitih infektivnih bolesti (šarlah, trbušnitifus, difterija, vodene kozice, ospice i dr.) u okolici Velehrada, koje se, bez bilo kakvihvjerodostojnih dokaza o stvarnoj pojavi tih bolesti, dovodilo u vezu shodočasnicima koji su još od travnja 1885., u povodu tisućite godišnjice Metodove smrti 6. travnja, počeli pristizati uMoravsku. Cilj je bio, kako je napomenuto, omesti organizirani dolazakhodočasnika izvan Moravske, iz drugih dijelova Austro-Ugarske Monarhije iRuskoga Carstva na glavnu proslavu u Velehradu5. srpnja 1885., u čemu je postignut potpun uspjeh. Zloporabu političkih vlastilažnim proglašenjem epidemije razotkrilo je Moravsko zdravstveno vijeće, kojeje u svojem očitovanju od 3. srpnja 1885. ustvrdilo da nisu utvrđeni medicinskirazlozi koji bi nalagali uvođenje epidemioloških mjera koje su po nalogupolitičkih vlasti aktualno provođene. Pritom treba upozoriti na to da je poučestalosti i intenzitetu te pojavljivanju i proširenosti epidemija/pandemija u Europi, ali i znatnošire, na globalnoj razini, u 19. stoljeću posebna prijetnja bila kolera, čijise peti pandemijski val odvijao upravo uvrijeme Velehradske proslave 1885. Trajaoje od 1881. do 1896. i s tim u vezi austrougarske su vlasti vrlo odgovornoprovodile mjere epidemiološke zaštite da se epidemija, koja je napose zahvatilaŠpanjolsku, ne bi proširila na njezin prostor. Zloporaba medicine od političkihautoriteta proglašenjem lažne epidemije, odnosno više različitih opasnihinfektivnih bolesti u okolici Velehrada1885., uzima se, s obzirom na to da se zasigurno radi o jednom od ranihprimjera takve zloporabe uopće, kao osnova za utvrđivanje načelne legitimnostipropitivanja javnozdravstvenih odluka i mjera koje donose medicinski, a naposepolitički autoriteti u svim javnozdravstvenim prijetnjama u kojima seozbiljnije ograničavaju zakonska i ustavna prava građana, uključujući i one uvezi s aktualnom pandemijom bolesti Covid-19, tijekom koje su građanima nasvjetskoj razini ukinuta ili znatno sužena neka od temeljnih ustavnih prava,među kojima osobito pravo na slobodno kretanje, što je inače bila osnovnarestriktivna mjera i tijekom proglašenja epidemije u okolici Velehrada u Moravskoj 1885. godine.