Epidemije kuge i zdravstvena kultura u Šibeniku u kasnom srednjem vijeku

U radu se razmatra problematika pojava epidemijekuge u šibenskoj komuni tijekom kasnoga srednjeg vijeka, a osobito u 15.stoljeću. Nastojalo se pokazati da su kužne epidemije u 15. stoljeću haraleŠibenikom i komunalnim distriktom znatno češće nego što se dosad smatralo. Takođerse iznose podaci o mjerama zdravstvene zaštite i higijene koje su središnjemletačke i komunalne šibenske vlasti poduzimale radi sprječavanja širenja tegušenja kužnih epidemija, posebno unutar gradskih zidina. Raščlamba pokazuje dasu u šibenskoj komuni u 15. stoljeću kužne epidemije kontinuirano izbijale, a unekim slučajevima trajale su u razdobljima od dvije i tri godine. Izvori, međukojima se ističu brojni bilježnički spisi, a osobito razni oblici posljednjihvolja i inventari dobara, statut i njegove reformacije te dukale središnjih mletačkih vlasti ilireformacije odnosno odredbe komunalnih vlasti, upućuju na to da je šibenskakomuna u borbi protiv kužnih epidemija djelovala u skladu s onovremenimeuropskim zdravstveno-higijenskim i medicinskim standardima. Oboljeli od kuge, kaoi članovi njihovih obitelji, stavljani su u izolaciju, najčešće u sela ukomunalnom distriktu, bogatije stanovništvo napuštalo je grad odmah po pojavikuge, komunalne vlasti sprječavale su mobilnost u smislu kretanja stanovništvasela prema gradu, ali i obrnuto, u čemu su veliku ulogu imali pripadnicimletačkih plaćeničkih postrojbi koji su na gradskim vratima sprječavali bilokakav nedopušteni ulazak u grad ili izlazak iz njega. U komuni je ustrojena karantena,a u ubožnicama i leprozorijima tijekom osobito mortalitetnih epidemija pružana jeskrb oboljelima. Komunalne vlasti donosile su odluke o zabrani ukopa na pojedinimcrkvenim grobljima unutar grada te neposredan kontakt sudionika u ceremonijipokopa s tijelom preminule i okužene osobe, najčešće iskazivanjem emocijaljubljenjem tijela. Konačno, o velikom naporu i relativno modernom zdravstvenompristupu u nastojanju da se pojava spriječi ili barem izolira, u gradu jetijekom cijeloga 15. stoljeća djelovao velik broj apeninskih i dalmatinskih, odkomune odlično plaćenih, liječnika i kirurga, ali i ranarnika, travara iprodavača mirodija.