z-logo
open-access-imgOpen Access
Samoupravni preobražaj kulture kroz delegatsku prizmu: primjer Samoupravne interesne zajednice kulture općine Pula 1974. – 1990.
Author(s) -
Anita Buhin
Publication year - 2021
Publication title -
časopis za suvremenu povijest
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
SCImago Journal Rank - 0.117
H-Index - 3
eISSN - 1848-9079
pISSN - 0590-9597
DOI - 10.22586/csp.v53i2.13950
Subject(s) - croatian , humanities , physics , art , philosophy , linguistics
Samoupravni preobražaj kulture kao koncept dobiva na važnosti nakon mnogobrojnih političkih i društvenih promjena u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, poput donošenja novoga Ustava 1974. iuvođenja Zakona o udruženom radu 1976. godine. Sam pojam obuhvaća raspon od partijske politike i radničkih (amaterskih) kulturnih praksi kroz slobodnu razmjenu rada do pitanja humanizacije rada, međuljudskih odnosa i kulture kao načina života. Proklamirana daljnja demokratizacijakulture trebala je biti ostvarena uspostavljanjem odnosa slobodne razmjene rada između kulturnih radnika (odnosno davatelja usluga) i radnika u organizacijama udruženog rada i građana u mjesnim zajednicama,koja se trebala odvijati u organizacijama udruženog rada i samoupravniminteresnim zajednicama. Samoupravne interesne zajednice kulture na razini općine trebale su pomoću uspostave dvodomnoga vijeća delegata (jedno sačinjeno od „korisnika”, odnosno delegata organizacija udruženograda materijalne proizvodnje i mjesnih zajednica, a drugo od „davalaca”, odnosno delegata organizacija udruženog rada kulture, amaterskih kulturno-umjetničkih društava i samostalnih umjetnika) omogućiti zadovoljavanje posebnih i općih potreba u kulturi svih stanovnika općine. Na primjeru općine Pula ovaj rad analizira uspješnostkulturne reforme na mikrorazini, stavljajući poseban fokus na funkcioniranje delegatskoga sustava.

The content you want is available to Zendy users.

Already have an account? Click here to sign in.
Having issues? You can contact us here