
Samoupravni preobražaj kulture kroz delegatsku prizmu: primjer Samoupravne interesne zajednice kulture općine Pula 1974. – 1990.
Author(s) -
Anita Buhin
Publication year - 2021
Publication title -
časopis za suvremenu povijest
Language(s) - Bosnian
Resource type - Journals
SCImago Journal Rank - 0.117
H-Index - 3
eISSN - 1848-9079
pISSN - 0590-9597
DOI - 10.22586/csp.v53i2.13950
Subject(s) - croatian , humanities , physics , art , philosophy , linguistics
Samoupravni preobražaj kulture kao koncept dobiva na važnosti nakon mnogobrojnih političkih i društvenih promjena u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, poput donošenja novoga Ustava 1974. iuvođenja Zakona o udruženom radu 1976. godine. Sam pojam obuhvaća raspon od partijske politike i radničkih (amaterskih) kulturnih praksi kroz slobodnu razmjenu rada do pitanja humanizacije rada, međuljudskih odnosa i kulture kao načina života. Proklamirana daljnja demokratizacijakulture trebala je biti ostvarena uspostavljanjem odnosa slobodne razmjene rada između kulturnih radnika (odnosno davatelja usluga) i radnika u organizacijama udruženog rada i građana u mjesnim zajednicama,koja se trebala odvijati u organizacijama udruženog rada i samoupravniminteresnim zajednicama. Samoupravne interesne zajednice kulture na razini općine trebale su pomoću uspostave dvodomnoga vijeća delegata (jedno sačinjeno od „korisnika”, odnosno delegata organizacija udruženograda materijalne proizvodnje i mjesnih zajednica, a drugo od „davalaca”, odnosno delegata organizacija udruženog rada kulture, amaterskih kulturno-umjetničkih društava i samostalnih umjetnika) omogućiti zadovoljavanje posebnih i općih potreba u kulturi svih stanovnika općine. Na primjeru općine Pula ovaj rad analizira uspješnostkulturne reforme na mikrorazini, stavljajući poseban fokus na funkcioniranje delegatskoga sustava.